Evropska komisija saopštila je u petak da je ulazak novih članica iz istočne i srednje Evrope u članstvo Unije bio politički i ekonomski uspeh, a evropski komesar Oli Ren je izjavio da opšta ekonomsko-finansijska kriza ne sme dovesti u pitanje dalje proširivanje Unije na Balkan.

"Srpski radnici ne smeju platiti cenu grešaka na Volstritu", poručio je Ren na zajedničkoj konferenciji za štampu s evropskim komesarom za monetarna pitanja Hoakinom Almunijom.

Evropski komesar za proširivanje je upozorio da se ne sme dopustiti da "proširivanje EU bude izgovor za krizu i greške finansijskog kapitalizma".

On je dodao da se ne slaže s delom analize Evropske komisije u kojoj se navodi da je na Balkanu došlo do izvesnog zastoja u procesu pridruživanja Uniji, ali je rekao da se mora itekako povesti računa o uplivu ekonomske recesije i finansijske krize na to evropsko područje.

U izveštaju Evropske komisije se navodi da je ulazak novih članica u Uniju 2004. i 2007. godine skoro za trećinu uvećao njihove dohotke po stanovniku.

Ekonomski je proširivanje dovelo do povećanja životnog standarda novih članica, a starima je omogućilo da uvećaju izvoz i investicije, navodi se u analizi izvršnog tela EU.

Ren je posebno naglasio da je proširivanje bilo ključni činilac ekonomske konkurentnosti, kao i "uvreženja stabilnosti, demokratije i pravne države u Evropi".

U analizi Evropske komisije se upozorava da su "ekonomska kriza i protekcionistička iskušenja koji iz toga proističu, zapretili da smanje koristi stvorene jedinstvenim tržištem EU".

Komesar Almunija je upozorio da se ne sme dozvoliti da "kriza pomrači ovaj neosporivi uspeh", i založio se za jedinstvenu politiku evropske dvadesetsedmorice u rešavanju ključnih pitanja opasnih klimatskih promena i uspostavljanja valjanog svetskog sistema upravljanja finansijama.

Evropska unija je danas najveća ekonomska zona u svetu s pola milijarde stanovnika i bruto domaćim proizvodom koji čini 30 odsto svetskog bruto proizvoda.

Ekonomski rast novih zemalja članica EU je, prema izveštaju Evropske komisije, iznosio u proseku 3,5 odsto između 1993. i 2003. da bi dostigao prosečan ritam od 5,5 odsto od 2004. do 2008.

Rast privreda "starih" članica Unije je u proseku istovremeno iznosio u oba razdoblja oko 2,2 odsto.

(Beta)