
Srpska vlada je u celini poštovala ljudska prava svojih građana tokom 2008, ocenjeno je u godišnjem izveštaju američkog Stejt departmenta o stanju ljudskih prava u Srbiji, u okviru pregleda o stanju ljudskih prava u više od 190 zamalja sveta protekle godine.
U veoma detaljnom izveštaju o Srbiji objavljenom u sredu ukazuje se, međutim, da je bilo slučajeva kršenja ljudskih prava, poput preterane upotrebe policijske sile, korupcije u policiji i pravosuđu, dugotrajnih sudskih sporova, pritisaka na novinare, organizacije za zaštitu ljudskih i svih drugih kritičara vlasti, kao i slučajeva etničke, verske i polne diskriminacije.
Stejt department kritikuje nesposobnosti vlade da uhapsi dva preostala haška begunca Gorana Hadžića i Ratka Mladića, ali ističe kao pozitivno da je tokom prošle godine vlada uhapsila i isporučila Hagu Stojana Župljanina i Radovana Karadžića.
Srpski Specijalni sud za ratne zločine nastavio je suđenja za zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji, a vlada je, kako se ocenjuje u izveštaju, načinila izvestan napredak u saradnji sa susednim zemljama,
Međunarodnom komisijom za nestale osobe i drugim medjunarodnim organizacijama.
Stejt department ukazuje da su sudovi u Srbiji, uprkos ustavnim garancijama za njihovo nezavisno funkcionisanje, i dalje podložni korupciji i političkom uticaju i ističe se potreba zamene sudija imenovanih iz Miloševićeve ere.
Sudije i tužioci, posebno oni koji se bave slučajevima organizovanog kriminala i ratnih zločina, često su dobijali pretnje smrću i bili izloženi fizičkim napadima, navodi Stejt department i ističe primer tužioca za ratne zločine Vladimira Vukčevića, kome je prećeno posle hapšenja Župljanina i Karadžića.
Za razliku od prethodnih godina, nije bilo slučajeva da funkcioneri utiču na politički osetljiva suđenja, ocenjuje američka vlada i dodaje da ni tokom prošle godine nije bilo političkih zatvorenika.
Mediji i novinari u Srbiji su slobodni, ali je bilo izveštaja o mešanju vlasti u slobodu medija, mada novinari i štampa nisu bili sprečavani da kritikuju vladu, ni javno ni privatno. Navedeno je da je većina štampanih medija nezavisna i u privatnom vlasništvu.
Međutim, tokom prošle godine pojedini novinari i medijske kuće bili su žrtve vandalizma, pretnji bombama i zastrašivanjem od desničara zbog nepopularnog izveštavanja, poput onog o hapšenju isporučivanju haških begunaca.
Republička radiodifuzna agencija prošle godine nije oduzela nijednu nacionalnu licencu, istaknuto je u izveštaju Stejt departmenta.
Vlada Srbije nije ograničavala pristup Internetu, niti je nadgledala elektronsku poštu i diskusije na Internetu.
Nije bilo ograničavanja akademskih ili kulturnih sloboda. Vlada je u praksi poštovala slobodu organizovanja i okupljanja, predviđenu zakonom.
Za razliku od prethodnih godina, vladini funkcioneri nisu upotrebljavali pežorativne izraze za pripadnike verskih grupa, a zabeleženo je tek nekoliko slučajeva verbalnog i fizičkog napada na pripadnike verskih manjina.
Vlada nije ograničavala rad brojnih nezavisnih, domaćih i međunarodnih grupa za zaštitu ljudskih prava, koje su neometano mogle da istražuju slučajeve i objavljuju svoje nalaze, mada su one bile mete napada i zastrašivanja kada su iznosila krička mišljenja o nekim temama.
U posebnom izveštaju Stejt departmenta o stanju ljudskih prava na Kosovu ističe se da je 2008. bilo problema, posebno u odnosu prema manjinskim zajednicama, politički i etnički motivisanih nasilja, netrpeljivošću prema Srbima i Srpskoj pravoslavnoj crkvi i slabog povratka raseljenih.
Najozbiljnije zamerke se tiču smrtnih slučajeva i povreda od neeksplodiranih artiljerijskih i nagaznih mina, korupcije i mešanja kosovskih vlasti u oblasti bezbednosti i sudstva, dužine zadržavanja u pritvoru i neprocesuiranja takvih zatvorenika.
U izveštaju je upozoreno da na Kosovu ima nasilja nad ženama, trgovine ljudima, posebno devojčicama i ženama.
(Tanjug)
U veoma detaljnom izveštaju o Srbiji objavljenom u sredu ukazuje se, međutim, da je bilo slučajeva kršenja ljudskih prava, poput preterane upotrebe policijske sile, korupcije u policiji i pravosuđu, dugotrajnih sudskih sporova, pritisaka na novinare, organizacije za zaštitu ljudskih i svih drugih kritičara vlasti, kao i slučajeva etničke, verske i polne diskriminacije.
Stejt department kritikuje nesposobnosti vlade da uhapsi dva preostala haška begunca Gorana Hadžića i Ratka Mladića, ali ističe kao pozitivno da je tokom prošle godine vlada uhapsila i isporučila Hagu Stojana Župljanina i Radovana Karadžića.
Srpski Specijalni sud za ratne zločine nastavio je suđenja za zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji, a vlada je, kako se ocenjuje u izveštaju, načinila izvestan napredak u saradnji sa susednim zemljama,
Međunarodnom komisijom za nestale osobe i drugim medjunarodnim organizacijama.
Stejt department ukazuje da su sudovi u Srbiji, uprkos ustavnim garancijama za njihovo nezavisno funkcionisanje, i dalje podložni korupciji i političkom uticaju i ističe se potreba zamene sudija imenovanih iz Miloševićeve ere.
Sudije i tužioci, posebno oni koji se bave slučajevima organizovanog kriminala i ratnih zločina, često su dobijali pretnje smrću i bili izloženi fizičkim napadima, navodi Stejt department i ističe primer tužioca za ratne zločine Vladimira Vukčevića, kome je prećeno posle hapšenja Župljanina i Karadžića.
Za razliku od prethodnih godina, nije bilo slučajeva da funkcioneri utiču na politički osetljiva suđenja, ocenjuje američka vlada i dodaje da ni tokom prošle godine nije bilo političkih zatvorenika.
Mediji i novinari u Srbiji su slobodni, ali je bilo izveštaja o mešanju vlasti u slobodu medija, mada novinari i štampa nisu bili sprečavani da kritikuju vladu, ni javno ni privatno. Navedeno je da je većina štampanih medija nezavisna i u privatnom vlasništvu.
Međutim, tokom prošle godine pojedini novinari i medijske kuće bili su žrtve vandalizma, pretnji bombama i zastrašivanjem od desničara zbog nepopularnog izveštavanja, poput onog o hapšenju isporučivanju haških begunaca.
Republička radiodifuzna agencija prošle godine nije oduzela nijednu nacionalnu licencu, istaknuto je u izveštaju Stejt departmenta.
Vlada Srbije nije ograničavala pristup Internetu, niti je nadgledala elektronsku poštu i diskusije na Internetu.
Nije bilo ograničavanja akademskih ili kulturnih sloboda. Vlada je u praksi poštovala slobodu organizovanja i okupljanja, predviđenu zakonom.
Za razliku od prethodnih godina, vladini funkcioneri nisu upotrebljavali pežorativne izraze za pripadnike verskih grupa, a zabeleženo je tek nekoliko slučajeva verbalnog i fizičkog napada na pripadnike verskih manjina.
Vlada nije ograničavala rad brojnih nezavisnih, domaćih i međunarodnih grupa za zaštitu ljudskih prava, koje su neometano mogle da istražuju slučajeve i objavljuju svoje nalaze, mada su one bile mete napada i zastrašivanja kada su iznosila krička mišljenja o nekim temama.
U posebnom izveštaju Stejt departmenta o stanju ljudskih prava na Kosovu ističe se da je 2008. bilo problema, posebno u odnosu prema manjinskim zajednicama, politički i etnički motivisanih nasilja, netrpeljivošću prema Srbima i Srpskoj pravoslavnoj crkvi i slabog povratka raseljenih.
Najozbiljnije zamerke se tiču smrtnih slučajeva i povreda od neeksplodiranih artiljerijskih i nagaznih mina, korupcije i mešanja kosovskih vlasti u oblasti bezbednosti i sudstva, dužine zadržavanja u pritvoru i neprocesuiranja takvih zatvorenika.
U izveštaju je upozoreno da na Kosovu ima nasilja nad ženama, trgovine ljudima, posebno devojčicama i ženama.
(Tanjug)
Pridruži se MONDO zajednici.