Usvajanjem Ustavne povelje i zakona o njenom sprovodjenju, 4. februara 2003. godine, ustanovljena je državna zajednica Srbija i Crna Gora koja upravo ulazi u fazu kada će se posle tri godine, na referendumu o nezavisnosti Crne Gore, odlučivati o njenom opstanku.
Nova država "rodjena" je posle šest meseci teških pregovora, zahvaljujući i sugestijama evropskih emisara i intervencijama visokog predstavnika Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Havijera Solane.
Od novembra 2001. godine trajali su pregovori predstavnika republičkih i saveznih vlasti, koji su uz posredovanje, doveli do sklapanja Beogradskog sporazuma, 14. marta 2002, na bazi koga je izvršeno državno preuredjenje Savezne Republike Jugoslavije. Skoro godinu dana trajalo je usaglašavanje oko Ustavne povelje kojom je utemeljena državna zajednica, koja u državotvornom smislu predstavlja "novitet" - ni klasičnu državnu zajednicu, ali ni zajednicu suverenih država.
Nova država zasnovana je na punoj ravnopravnosti država članica, kojima je prema Ustavnoj povelji omogućeno da nakon tri godine na referendumu organizovanom po evropskim i demokratskim standardima mogu da odluče o promeni državnog statusa, odnosno istupanju iz zajednice.
Od samog osnivanja zajednička država Srbije i Crne Gore suočena je sa teškoćama u funkcionisanju i harmonizaciji ekonomskog sistema, pa je i na putu ka EU krenula "duplim kolosekom", a ni do danas države članice nisu uskladile svoje ustave i zakone sa Ustavnom poveljom, niti donele sve zajedničke državne simbole.
Tri godine od uspostavljanja SCG, vlasti Crne Gore se užurbano spremaju za referendum o nezavisnosti, koji je planiran za april.
Ustavnom poveljom je predvidjeno da država članica koja iskoristi pravo istupanja iz zajednice ne nasledjuje medjunarodnopravni subjektivitet, a ukoliko to učini Crna Gora onda se svi medjunarodni dokumenti, uključujući i Rezoluciju UN 1.244, odnose i u celini važe za Srbiju koja nasledjuje državni kontinuitet.
"Ustavna povelja nije pravljena sa velikim ambicijama, nadanjima i očekivanjima. Ona je privremeno rešenje za koje se ispostavilo da je potrajalo tri godine", konstatovao je u izjavi Tanjugu politički analitičar Slobodan Antonić. Prema njegovim rečima, "ova godina je ključna za očuvanje državne zajednice i pitanje je šta će sa Ustavnom poveljom i državnom zajednicom biti do četvrte godišnjice".
(Tanjug)
Nova država "rodjena" je posle šest meseci teških pregovora, zahvaljujući i sugestijama evropskih emisara i intervencijama visokog predstavnika Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Havijera Solane.
Od novembra 2001. godine trajali su pregovori predstavnika republičkih i saveznih vlasti, koji su uz posredovanje, doveli do sklapanja Beogradskog sporazuma, 14. marta 2002, na bazi koga je izvršeno državno preuredjenje Savezne Republike Jugoslavije. Skoro godinu dana trajalo je usaglašavanje oko Ustavne povelje kojom je utemeljena državna zajednica, koja u državotvornom smislu predstavlja "novitet" - ni klasičnu državnu zajednicu, ali ni zajednicu suverenih država.
Nova država zasnovana je na punoj ravnopravnosti država članica, kojima je prema Ustavnoj povelji omogućeno da nakon tri godine na referendumu organizovanom po evropskim i demokratskim standardima mogu da odluče o promeni državnog statusa, odnosno istupanju iz zajednice.
Od samog osnivanja zajednička država Srbije i Crne Gore suočena je sa teškoćama u funkcionisanju i harmonizaciji ekonomskog sistema, pa je i na putu ka EU krenula "duplim kolosekom", a ni do danas države članice nisu uskladile svoje ustave i zakone sa Ustavnom poveljom, niti donele sve zajedničke državne simbole.
Tri godine od uspostavljanja SCG, vlasti Crne Gore se užurbano spremaju za referendum o nezavisnosti, koji je planiran za april.
Ustavnom poveljom je predvidjeno da država članica koja iskoristi pravo istupanja iz zajednice ne nasledjuje medjunarodnopravni subjektivitet, a ukoliko to učini Crna Gora onda se svi medjunarodni dokumenti, uključujući i Rezoluciju UN 1.244, odnose i u celini važe za Srbiju koja nasledjuje državni kontinuitet.
"Ustavna povelja nije pravljena sa velikim ambicijama, nadanjima i očekivanjima. Ona je privremeno rešenje za koje se ispostavilo da je potrajalo tri godine", konstatovao je u izjavi Tanjugu politički analitičar Slobodan Antonić. Prema njegovim rečima, "ova godina je ključna za očuvanje državne zajednice i pitanje je šta će sa Ustavnom poveljom i državnom zajednicom biti do četvrte godišnjice".
(Tanjug)
Pridruži se MONDO zajednici.