Zamenik premijera i ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je još niko nije ponudio konkretan predlog za smanjenje broja ministarstava u Vladi Srbije i da je ta tema veštački nametnuta u medijima.

"Očekujemo da će to biti tema nakon usvajanja rebalansa budžeta", istakao je Dačić u intervuju agenciji Beta.

"Demokratska stranka, koja je sastavila vladu, treba da sazove sastanak na kome bi se utvrdilo da li je to realno ili da se, ukoliko ne postoji prostor za takav korak, o tome više ne spekuliše u javnosti", dodao je on.

Dačić je istakao da je, međutim, mnogo važnije pitanje broja državnih sekretara jer neka ministarstva imaju i više od pet, a da ne bi trebalo da ih bude više od tri.

"Spremni smo na razgovore o svemu tome, samo nismo spremni da se polemika vodi preko medija, a da se ne zna o čemu se uopšte polemiše, kada nemamo nikakav predlog", istakao je Dačić.

Prema njegovim rečima, smanjenje broja ministarstava je jedna simbolika, a ne stvarna ušteda.

"Ukoliko neko zaista misli da će građane Srbije ubediti da štedi tako što ne pije kafu i vodu na sednicama vlade, mislim da vređa inteligenciju građana Srbije i to je zamazivanje očiju", rekao je on.

Dačić je za smanjenje sredstava za pojedina ministarstva u budžetu rekao da nije reč o uštedama, već o tome da zbog teške ekonomske situacije sva ministarstva moraju da se odreknu dela svojih programa i naravno, radnici u državnoj administraciji, dela svojih plata.

"Tako to treba i reći, a ne govoriti o štednji, ali nisam ni za to da se svaki dan kuka nad tom sudbinom, jer Vlada Srbije nije zid plača i nijedan ministar nije na prinudnom radu", istakao je Dačić i naveo da su i policiji smanjena sredstva za 26 odsto, ali da zbog toga neće da kaže da MUP neće izaći da obezbeđuje neki skup zato što nema dovoljno sredstava u budžetu.

Dačić je ocenio da na suzbijanju posledica krize treba raditi hladne glave i da u taj posao treba da se uključe sve političke stranke, jer ovo nije vreme za političko nadmudrivanje.

Prema njegovim rečima, svi ministri u Vladi Srbije trebalo bi da sarađuju u ostvarivanju zajedničkih ciljeva i da se odreknu nekih navika iz prošlosti i podmetanja zarad boljeg uspeha na sledećim izborima.

"Nema smisla da jedni protiv drugih govorimo u medijima, ili nameštamo tekstove u medijima, zato što radimo na zajedničkom poslu", kazao je Dačić i dodao da se o tome u vladi razgovaralo i da je dogovoreno da se zajednički sprovodi vladina politika i isto tako zajednički snosi odgovornost, što podrazumeva i međusobnu solidarnost i jedinstvenost.

On je rekao da se najviše političke odluke u Srbiji donose dogovorom, a da bi toga trebalo da bude i više kako bi se odluke sprovodile brže i efikasnije.

Po Srbiji deluje oko 40 kriminalnih grupa

Dačić je izjavio i da u Srbiji postoji između 35 i 40 organizovanih kriminalnih grupa koje obuhvataju 300 do 400 osoba.

"Postoji još između 300 i 400 bezbednosno interesantnih osoba koje se takođe prate, kao i 14 drugih kriminalnih grupa ili pojedinaca koji se bave vidovima takozvanog opšteg kriminala".

On je naveo da su neke od tih grupa organizovanog kriminala u fazi nestajanja i hapšenja, a da neke nove nastaju i da policija veoma ozbiljno radi na njihovom uništavanju.

Policija, prema Dačićevim rečima, neće štampati belu knjigu u smislu da to bude dokument koji bi čitali sami kriminalci ili je koristili mediji, već da je ona unapređena formiranjem odeljenja aperativne analitike u okviru uprave kriminalističke policije.

"Operativna analitika predstavlja skup svih podataka iz svih policijskih uprava i svih akcija koje se vode, gde su pretrage mogu vršiti po imenima, prezimenima, nadimcima, broju telefona, registraciji automobila...", istakao je Dačić.

"Tu su svi podaci koji govore o kriminalu u Srbiji i na osnovu onoga što se po našem zakonu može smatrati organizovanim kriminalom i svi podaci su sintetizovani", kazao je on.

Dačić je naveo da je veoma važno da policija vodi računa o tome kada će nekoga uhapsiti ili razbiti kriminalnu grupu i da ima dovoljno dokaza za to.

On je objasnio da se dešavalo da policija zna koje su kriminalne grupe najveće, na primer u trgovini narkoticima, ali da nikako nije bilo moguće doći do organizatora i glavnih ljudi i da uvek nastaradaju oni koji su najniže u tom lancu.

"Zato molimo za razumevanje, mi ne pravimo belu knjigu da bismo je publikovali i da se pojedinci hvale što se nalaze u njoj, a neki žale što nisu među najvažnijim kriminalnim grupama. Ovde je reč o tome da bela knjiga bude samo pomoćno sredstvo i podsetnik za obavljanje policijskih aktivnosti", istakao je ministar.

Dačić je rekao da je veoma povećan broj otkrivanja krivičnih dela i rasvetljavanja najtežih krivičnih dela, kao što su ubistva i da se sada taj procenat kreće između 70 i 75 odsto.

On je dodao da je oktriveno i 60 odsto svih krađa, što je veliki napredak u odnosu na ranije godine.

Dačić je rekao da se kriminalne grupe u Srbiji najviše bave onom vrstom kriminala koja može da donese najveću zaradu, pre svega, trgovinom narkoticima i oružjem, a ponekad i sa retkim životinjskim vrstama.

Na tržištu narkotika, kako je naveo, dešavaju se promene i od ranije tranzitnog tržišta, sada postoje državljani Srbije koji se češće nalaze na licu mesta i organizuju distribuciju droge direktno za zemlje Zapadne Evrope.

Zato je, dodao je, veoma važna dobra sadarsnju sa policijama drugih zemalja i zbog toga se akcije ne objavljuju da ne bi ugrozile akcije koje policija uspešno vodi.

Dačić je rekao da policija ima dobru saradnju sa svim drugim nadležnim opranima u Srbiji na sprovođenju prioritetnih zadataka, a borba protiv organizovanog kriminala je jedan od temelja na kojima je formirana Vlada Srbije.

Zato je, kako je ocenio, veoma važna da postoji saradnja i sa predsednikom Republike, koji je i predsednik Nacionalnog saveza za bezbednost, kao i sa Ministarstvom pravde i Tužilaštvom.

"U proteklom periodu su veoma poboljšani odnosi sa bezbednosnim službama, što ranije nije bio slučaj, zbog međusobnog nepoverenja koje je decenijama postojalo i zato stalno govorim da, kada je reč o borbi protiv organizovanog kriminala, postoji konsenzus u državi i društvu", naveo je on.

(Beta/MONDO)