
Insistiranje na tome da Kosovo postane multietničko društvo pokazalo se kao nemoguća misija, zbog čega je podela KiM rešenje, izjavio je bivši ambasador SAD u Srbiji Vilijam Montgomeri.
On je, takođe, izjavio da je nemoguće i za Republiku Srpsku da postane multietnička zajednica, pa je stoga rešenje referendum za nezavisnost RS.
"Biće izuzetno teško ubediti administraciju SAD da pristupi ovom rešenju. Ljudi u administraciji koji su lično upleteni u ovaj region, poput Ričareda Holbruka, potpredsednika Džozefa Bajdena i zamenika državnog sekretara Džejmsa Stajnberga, biće žestoki protivnici te ideje. Mislim da će inicijativa za razmišljanje o alternativama za pitanje Kosova morati da dođe iz Evropske unije", rekao je Montgomeri u razgovoru za "Blic".
"Za sada ne postoji neki jasan nacrt za podelu Kosova i BiH. Ipak, logično bi bilo da sve etničke grupe na Kosovu imaju jednaka prava. Ni jedna strana ne bi trebalo da gubi ili pobeđuje. Obe moraju tom podelom da dobiju nešto konkretno", istakao je on.
Montgomeri je primetio da, iako ideja o podeli Kosova postoji više od decenije, do danas nikada nije napravljena nijedna studija koja bi pokazala kako bi to trebalao raditi.
"Beograd i Priština bi najverovatnije bili surovo suprotstavljeni smatrajući da i jedni i drugi imaju puna prava na čitavo Kosovo. I za jedne i za druge bi bila politička katastrofa da se zadovolje ičim manjim od toga. Zato podela nije nimalo lagan zadatak. Ali, sama ta činjenica da obe strane smatraju da imaju jednaka prava na celo Kosovo govori o tome da postoji problem s aktuelnom politikom. To je, takođe, dobar argument za neku vrstu podele", rekao je on.
"Činjenica je da faktička podela postoji, ali je suviše daleko od mogućnosti da je albanska strana prihvati, i to ostaje izvor sukoba između Srbije i međunarodne zajednice, između kosovskih Srba i kosovskih Albanaca, kao i između kosovskih Srba i međunarodne zajednice. Ovo apsolutno može imati loš uticaj na približavanje Srbije Evropskoj uniji. Kosovski Albanci ne prihvataju ideju o podeli i samo je piranje momenta kada će zbog toga doći do nasilja na KiM", ocenio je Montgomeri.
"Realnost je da se ogromna većina Srba koji su pobegli sa Kosova nikada neće vratriti. Takođe je izvesno da će forsiranje punog prihvatanja autoriteta Vlade Kosova naterati još veliki broj Srba da odu", naglasio je on.
Montgomeri je istakao da se Srbi koji žive na Kosovu danas susreću sa brojnim izazovima.
"Možda je najgori aktuelna ekonomska politika: premalo je poslova i prilika za mlade ljude da napreduju. Takođe, uopšte i nije pitanje da li su Srbi na Kosovu izolovani. Dok oni tvrde da je u pitanju bezbednost, Albanci to vide kao besmislicu koja ništa ne znači. Ono što znači jeste da na terenu postoji opipljiv i vidljiv osećaj izolacije. Srbiji se suočavaju sa problemom života u današnjem KiM i, u isto vreme, sa pritiskom da zadrže tvrd stav prema vladi Kosova. Šta god da odaberu, oni su na neki način prokleti'", rekao je on.
Kad je reč o BiH, on je rekao da je tu stanje "oduvek bilo komplikovano, pre svega zbog načina na koji su etničke grupe pomešane".
"Bilo je teško osmisliti bilo kakvu preciznu podelu, već je sam rat napravio podele po principu migracija tih etničkih grupa. Mislim da bi pronalaženje načina na koji bi svaka od tri etničke grupe imala pravo da ne prihvati priključenje centralizovanoj državi bilo jedina baza za trajno rešenje", kazao je Montgomeri.
On je rekao da nije za ideju o "kompenzaciji" po pitanju Republike Srpske i Kosova i da smatra da u oba slučaja treba delovati zasebno.
(Tanjug)
On je, takođe, izjavio da je nemoguće i za Republiku Srpsku da postane multietnička zajednica, pa je stoga rešenje referendum za nezavisnost RS.
"Biće izuzetno teško ubediti administraciju SAD da pristupi ovom rešenju. Ljudi u administraciji koji su lično upleteni u ovaj region, poput Ričareda Holbruka, potpredsednika Džozefa Bajdena i zamenika državnog sekretara Džejmsa Stajnberga, biće žestoki protivnici te ideje. Mislim da će inicijativa za razmišljanje o alternativama za pitanje Kosova morati da dođe iz Evropske unije", rekao je Montgomeri u razgovoru za "Blic".
"Za sada ne postoji neki jasan nacrt za podelu Kosova i BiH. Ipak, logično bi bilo da sve etničke grupe na Kosovu imaju jednaka prava. Ni jedna strana ne bi trebalo da gubi ili pobeđuje. Obe moraju tom podelom da dobiju nešto konkretno", istakao je on.
Montgomeri je primetio da, iako ideja o podeli Kosova postoji više od decenije, do danas nikada nije napravljena nijedna studija koja bi pokazala kako bi to trebalao raditi.
"Beograd i Priština bi najverovatnije bili surovo suprotstavljeni smatrajući da i jedni i drugi imaju puna prava na čitavo Kosovo. I za jedne i za druge bi bila politička katastrofa da se zadovolje ičim manjim od toga. Zato podela nije nimalo lagan zadatak. Ali, sama ta činjenica da obe strane smatraju da imaju jednaka prava na celo Kosovo govori o tome da postoji problem s aktuelnom politikom. To je, takođe, dobar argument za neku vrstu podele", rekao je on.
"Činjenica je da faktička podela postoji, ali je suviše daleko od mogućnosti da je albanska strana prihvati, i to ostaje izvor sukoba između Srbije i međunarodne zajednice, između kosovskih Srba i kosovskih Albanaca, kao i između kosovskih Srba i međunarodne zajednice. Ovo apsolutno može imati loš uticaj na približavanje Srbije Evropskoj uniji. Kosovski Albanci ne prihvataju ideju o podeli i samo je piranje momenta kada će zbog toga doći do nasilja na KiM", ocenio je Montgomeri.
"Realnost je da se ogromna većina Srba koji su pobegli sa Kosova nikada neće vratriti. Takođe je izvesno da će forsiranje punog prihvatanja autoriteta Vlade Kosova naterati još veliki broj Srba da odu", naglasio je on.
Montgomeri je istakao da se Srbi koji žive na Kosovu danas susreću sa brojnim izazovima.
"Možda je najgori aktuelna ekonomska politika: premalo je poslova i prilika za mlade ljude da napreduju. Takođe, uopšte i nije pitanje da li su Srbi na Kosovu izolovani. Dok oni tvrde da je u pitanju bezbednost, Albanci to vide kao besmislicu koja ništa ne znači. Ono što znači jeste da na terenu postoji opipljiv i vidljiv osećaj izolacije. Srbiji se suočavaju sa problemom života u današnjem KiM i, u isto vreme, sa pritiskom da zadrže tvrd stav prema vladi Kosova. Šta god da odaberu, oni su na neki način prokleti'", rekao je on.
Kad je reč o BiH, on je rekao da je tu stanje "oduvek bilo komplikovano, pre svega zbog načina na koji su etničke grupe pomešane".
"Bilo je teško osmisliti bilo kakvu preciznu podelu, već je sam rat napravio podele po principu migracija tih etničkih grupa. Mislim da bi pronalaženje načina na koji bi svaka od tri etničke grupe imala pravo da ne prihvati priključenje centralizovanoj državi bilo jedina baza za trajno rešenje", kazao je Montgomeri.
On je rekao da nije za ideju o "kompenzaciji" po pitanju Republike Srpske i Kosova i da smatra da u oba slučaja treba delovati zasebno.
(Tanjug)
Pridruži se MONDO zajednici.