Priština u Hrvatskoj traži svog advokata unutar Evropske unije, koji bi uticao na to da se u potpunosti promeni priroda dijaloga sa Beogradom čiji je posrednik Brisel
Na to ukazuju zahtevi koje je u Zagrebu iznela kosovska ministarka spoljnih poslova i dijaspore Meljiza Haradinaj Stubla, među kojima su "tri elementa dijaloga", koji su u suprotnosti sa definisanim okvirom pregovora Beograda i Prištine.
Kao prvo, dijalog kojim posreduje EU je nestatusni, a Meljiza Haradinaj Stubla je od hrvatskih zvaničnika zatražila "da pomognu EU" da se uspostavi "princip poštovanja teritorijalnog integriteta, ustavnog poretka i unitarnog karaktera Kosova".
Zatim, cilj dijaloga je normalizacija odnosa dveju strana, dok prištinska ministarka traži da EU definiše da to bude "uzajamno priznavanje". I treće, ona od Zagreba očekuje asistenciju u određivanju vremenskog okvira za postizanje konačnog sporazuma, iako je aktuelni posrednik EU za dijalog Miroslav Lajčak više puta rekao da rok za postizanje dogovora ne postoji.
Meljiza Haradinaj Stubla razgovarala je u ponedeljak sa premijerom Hrvatske Andrejom Plenkovićem i ministrom spoljnih poslova Goranom Grlićem Radmanom, a tema tih sastanaka bilo je i "strateško partnerstvo Kosova i Hrvatske".
Iz Zagreba je poručeno da će oni podržati evroatlantsku orijentaciju Prištine i njeno učešće u regionalnim i međunarodnim organizacijama.
Zahtevi koje je Meljiza Haradinaj Stubla iznela u Zagrebu, prema mišljenju Milovana Božinovića, nekadašnjeg ambasadora u Beču i Berlinu su nerealni, zbog čega čitav taj događaj on pripisuje umirivanju kosovske javnosti uzdrmane dešavanjima u Hagu kojima se ruši kult tzv. OVK i "oslobodilačkih ciljeva":
"Ovo je novi katalog maksimalističkih zahteva, sa namerom da budu prst u oko srpskoj državi. Priština je u Zagrebu oduvek imala svog dragocenog saveznika, ali ne verujem da će Hrvatska sada srljati u neku posebnu akciju kojom bi komplikovala sopstvenu situaciju, već će se zadržati na ovim paradnim gestovima. Izašli su u susret da se ova poseta dogodi, da Meljiza Haradinaj Stubla ubere neke poene i da se skrene pažnja sa kosovske političke scene u kojoj se napravio vakuum".
Glasanje
Kada se 2015. glasalo o prijemu Kosova u Unesko, Hrvatska je bila "za", ali Priština nije dobila dovoljnu podršku. Zagreb je glasao i za prijem Kosova u Interpol 2018, ali ni tada nije postojao dovoljan broj glasova za pozitivnu odluku.
(Mondo/Novosti)
Budite bolje informisani od drugih, PREUZMITE MONDO MOBILNU APLIKACIJU.
