Zakon o državnim službenicima, koji bi trebalo da omogući stvaranje efikasnije i jeftinije javne uprave, naći će se u skupštinskoj proceduri za petnaestak dana, ali još uvek nije jasno da li Vlada ima obezbeđenu podršku većine poslanika ili će joj biti potrebna pomoć opozicije.

Na osnovu trenutne situacije, deluje da će se ponoviti slučaj sa zakonom o javnom informisanju. Manji broj poslanika vladajuće koalicije glasaće protiv ili će biti uzdržan, a da se ipak dođe do brojke od 126 glasova "za" pomoći će opoziciona Liberalno-demokratska partija, piše Danas.

Jelena Trivan, portparolka Demokratske stranke (DS), ipak je uverena da će novi zakon o državnim službenicima bez problema biti usvojen, s obzirom na to da reforma javne uprave ima jedinu alternativu u povećanju poreza i smanjenju plata i penzija.

Novi politički dogovor oko otpuštanja nije potreban i verujem da će biti obezbeđen konsenzus u sprovođenju programa - kaže Trivanov za Danas.

Potpredsednica G17 plus Suzana Grubješić takođe smatra da u vladajućoj koaliciji postoji saglasnost o potrebi racionalizacije državnog aparata i da Vlada Srbije ima plan na koji način će to biti sprovođeno.

Prema njenim rečima, smanjenje broja zaposlenih obavljaće se po određenim, jasno utvrđenim kriterijumima i standardima, kao i da neće biti paušalnih otpuštanja, niti će se partijska pripadnost uzimati u obzir.

Najglasniji protivnici otpuštanja viška birokrata su ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić i predsednik Jedinstvene Srbije Dragan Marković Palma.

Marković je poručio da je Vlada dužna da zaposli sve svoje građane, a ne da daje otkaze, „jer se otpuštanjima 14.000 ljudi ništa ne dobija“, a maltene istim rečima reagovao je Mrkonjić.

Za uspostavljanje političkog konsenzusa je i ministar rada i socijalne politike Rasim Ljajić, koji smatra da se u otpuštanju mora krenuti najpre od državnih sekretara kojih u Vladi ima oko 70, a „koji su posao dobili na osnovu partijske pripadnosti“.

Liberalno demokratska partija je spremna da podrži reformu državne uprave, najavili su funkcioneri LDP, mada su u isto vreme upozorili da paralelno s rezovima u administraciji treba razmotriti šta da se radi sa „najglomaznijom vladom u Evropi“.

Na strani Mrkonjića i Markovića Palme u ovom slučaju su DSS, Nova Srbija, naprednjaci i radikali.

Predsednica Narodne Skupštine izjavila je za Novosti da otkazi i otpuštanja nisu dobrodošli u Narodnoj skupštini i da parlamentu objektivno nedostaju kadrovi, dok najveći broj zaposlenih u stručnim službama ima izuzetno male plate.

Ona zato ne podržava seču kadrova u "svojoj kući", ali napominje da socijalisti neće remetiti plan racionalizacije i odnose u Vladi.

"Ništa ne remetimo, jer će odluka Vlade biti obavezujuća za sve. Ali, ništa ne može da nas spreči da se u razgovorima sa partnerima borimo za argumente, na šta nas obavezuje i naša socijalna nit", objasnila je Đukić Dejanović.

Prema njenim rečima, "u ovakvim okolnostima neće biti ni povećanja, ali ni smanjenja poslaničkih plata, pošto su one na ovom nivou već pet-šest godina".

"Plate naših poslanika su najmanje u okruženju", ukazala je Đukić Dejanović, ukazujući da se "oseća prozvanom što novinare i javnost nije mogla da ubedi da Skupština ne radi samo kada su plenarne sednice".

Tri zakona kojima će se regulisati otpuštanja u državnoj administraciji završena su, ali je njihovo usvajanje odloženo, saznaju Novosti.

Naime, ranije je bilo predviđeno da se ovi pripisi usvoje na sednici Vlade, danas, ali to je prolongirano, kako bi se u naredna dva dana obavile detaljne konsultacije sa sindikatima.

Prvi krug razgovora zakazan je već za četvrtak, kada će se premijer Mirko Cvetković i ministri Mlađan Dinkić i Rasim Ljajić sresti sa predsednicima najvećih sindikalnih organizacija.

Spremni smo da saslušamo Vladu, ali nećemo prihvatiti ništa što nam ne odgovara, poručio je u izjavi za Novosti Ljubisav Orbović, predsednik Samostalnog sindikata Srbije.

Ono od čega Vlada neće odstupiti to je utvrđeni okvirni broj ljudi koji su višak na republičkom i lokalnom nivou, kao i tempo otpuštanja, koji mora biti završen u naredne dve godine.

Takođe, u zakonima je ”zakucano” da gornji limit zaposlenih u republičkim organima ne sme preći 28.000 ljudi. To znači da će od januara sa platnog spiska države biti skinuto tri hiljade stalno zaposlenih i oko 900 radnika po ugovoru. Na lokalu bi bez posla trebalo da ostane oko 10.000 ljudi.

(FoNet)