"Senat čestita narodu Srbije na opredeljenju za demokratiju, slobodno tržište, toleranciju, nediskriminaciju i vladavinu prava", ištiče se u rezoluciji, čiji je tekst predložili senatori Džordž Vojnovič, Džon Keri, Ričard Lugar, Džin Šahin i Bendžamin Kardin.

Senat podseća da SAD na EU gledaju kao na izvor stabilnosti, bezbednosti i prosperiteta za celu Evropu i svet i, stoga, ohrabruje Brisel da ostane aktivno angažovan sa svim zemljama Zapadnog Balkana u pogledu njihovih aspiracija prema evropskim integracijama.

U tom smislu, tekst rezolucije ukazuje na Sporazum o stabilizaciji i asocijaciji, u kome je EU iskazala spremnost da u potpunosti integriše Srbiju u glavne evropske političke i ekonomske tokove.

Senat, takođe, poziva vladu Srbije da pojača napore na hvatanju preostalih haških optuženika, Gorana Hadžića i Ratka Mladića, i njihovom prebacivanju u Hag, kao i da u potpunosti sarađuje sa Haškim tribunalom.

Uz isticanje da je demokratski izabrana vlada Srbije opredeljena da regionalne sporove rešava diplomatijom i pod okriljem međunarodnog prava, Senat u rezoluciji pozdravlja odluku demokratski izabrane Vlade Srbije da se 2006. godine pridruži programu NATO-a Partnerstvo za mir.

Senat je odao priznanje saradnji Vlade Srbije i Vlade SAD po pitanjima kao što su demokratizacija, borba protiv krijumčarenja droga i terorizma, zatim, borba za ljudska prava, kao i regionalna saradnja i trgovina.

U tekstu rezolucije podseća se da se ove godine navršava puna decenija napora Srbije da se reintegriše u Evropu i globalnu zajednicu što, kako se ističe, uživa američku podršku, čiji deo je bila i poseta potpredsednika SAD Džozefa Bajdena Beogradu.

Rezolucija je posledica napretka u odnosima između SAD i Srbije, koja je usledila posle izbora predsednika dve zemlje Baraka Obame i Borisa Tadića, ocenio je potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić.

"Ova rezolucija, koju je pokrenula grupa veoma uticajnih i veoma cenjenih senatora, koji dolaze iz obe velike američke partije, značajan je doprinos u jačanju odnosa između Amerike i Srbije", rekao je Đelić.

On je dodao da se ovom rezolucijom potvrđuje da Amerika smatra da Srbija u potpunosti sarađuje s Haškim tribunalom, naravno, uz poziv, da se kao što to i radi naša zemlja, pronađu i izruče preostala dva haška optuženika.

Prema njegovim rečima, važno je i to što se u rezoluciji poziva EU da što je pre moguće prosledi kandidaturu naše zemlje na razmatranje Evropskoj komisiji.

"To je značajna podrška pred samit EU koji će se održati u junu mesecu ove godine", istakao je Đelić.

Potpredsednik Vlade Srbije zadužen za evrointegracije rekao je da je ovo pokazatelj da je i prošlogodišnja poseta potpredsednika SAD Džozefa Bajdena bila korisna u više pravaca.

Ubrzanje integracije Srbije u EU

Direktor Balkanskog fonda za demokratiju Ivan Vejvoda ocenio je da je rezolucija važna jer podvlači značaj evropskih integracija Srbije i ukazuje da Beograd u tome ima podršku uticajnih američkih senatora.

"Senat je ovom rezolucijom zapravo hteo da podvuče značaj napretka Srbije u evrointegracijskim procesima" rekao je Vejvoda.

Prema njegovim rečima, američki Kongres i Senat, kao gornji dom Kongresa, imaju veliki uticaj na politiku koju vode SAD i njihova administracija i zbog toga važnost jedne ovakve rezolucije nije za potcenjivanje.

Vejvoda takođe veruje da, bez obzira što SAD nisu članica EU, glas američkih senatora ima određenu težinu i u Briselu. SAD i EU zajednički rade na dovršavanju "nedovršenog posla" u integracijama Zapadnog Balkana, podsetio je on.

"Amerika je, posebno posle posete potpredsednika (Džozefa) Bajdena, jasno istakla da će zajedno sa Evropom raditi na procesu evropskih i evroatlanskih integracija Zapadnog Balkana," rekao je on.

Predsednica Fonda za političku izuzetnost Sonja Liht ocenila je kao veoma pozitivno što je Senat doneo ovakvu rezoluciju o Srbiji i regionu.

Prema njenim rečima, američki senatori su ovim izrazili podršku ubrzanju i jednom kvalitativno drugačijem pristupu evropskoj integraciji Srbje i regiona.

"Ubeđena sam da je ovo između ostalog rezultat nekih drugačijih tonova koji dolaze iz regiona, " dodala je ona, podsećajući da je jedan od predlagača rezolucije, senator Džordž Vojnovič, nedavno učestvovao na Briselskom forumu i tom prilikom bio vidno zadovoljan pozitivnim porukama srpskog predsednika Tadića i hrvatskog predsednika Josipovića.

Lith, koja je i predsednica Saveta za spoljnu politiku Ministarstva spoljnih poslova kaže da veruje da je na donošenje ovakve rezolucije uticala i deklaracija o Srebrenici jer je i ona pokazala da Srbija hoće da krene putem suočavanja s prošlošću na jedan mnogo ozbiljni način nego do sada.

"Želim da dodam i da je važno da angažman SAD i EU na svim nivoima bude što usklađeniji jer su onda su i uspesi jedne mirotvorne demokratske politike na celom regionu mnogo čvršće zagarantovani," zaključila je ona.

(Tanjug)