Đelić je posle razgovora s evropskim komesarom za proširivanje Štefanom Fileom i predsednikom Evropskog parlamenta Jeržijem Buzekom, rekao i da je zatražio da se dođe do jedinstvenog stava članica EU o tome da Evropska komisija izradi "mišljenje" za davanje statusa kandidata za članstvo Srbiji u EU.

Đelić je primetio da u junu treba da se održe izbori u Holandiji i Belgiji, a nije izvesno da će se dotad formirati i nova vlada u Velikoj Britaniji, što nisu povoljne okolnosti za postizanje jednoglasnosti oko naloga Evropskoj komisiji da izradi "mišljenje" za kandidaturu Srbije za članstvo.

Potpredsednik srpske vlade je rekao da je u susretima s evropskim čelnicima u Briselu, kao i proteklih dana sa visokim zvaničnicima Nemačke i Italije, predložio da se na susretu 2. juna u Sarajevu između predstavnika EU i Zapadnog Balkana razgovara i o snaženju konkretne saradnje u instrastrukturi, energetici, ekologiji, socijalnim pitanjima i ekonomiji znanja.

Time bi zapadnobalkanske zemlje i EU počeli "strategijski dijalog" na tim poljima, gde bi se utvrdili zajednički projekti i dobila i zajednička podrška. Đelić je potvrdio da je za učešće Srbije i Kosova na sarajevskoj konferenciji nađena prihvatljiva formula, ali je podvukao da to nikako ne znači da će Srbija ikada priznati nezavisnost svoje južne pokrajine.

U susretima sa zvaničnicima Evropske unije je, po Đelićevim rečima, veoma ojačan kredibilitet Srbije u onome što srpske vlasti čine na terenu u bitki protiv organizovanog kriminala, jer to nailazi na snažnu podršku svih partnera u evropskoj dvadesetsedmorici. Ta bitka nije dovršena.

Ni na koji način se u EU ne dovodi u pitanje reforma pravosuđa u Srbiji, ali se čeka da ta reforma pruži prave rezultate i da, ako je bilo nekih pojedinačnih grešaka, one budu ispravljene. Ali niko u Evropi ne očekuje ni da ta reforma bude obustavljena, ili nešto drugo bude uvedeno umesto nje, zaključio je Đelić.

(Beta)