Šef UNMIK-a Soren Jesen-Petersen zatražio je da se sudjenje pripadniku OVK Antonu Lekaju za zločine nad civilima 1999. u okolini Djakovice u Beogradu obustavi i, eventualno, nastavi na Kosovu. Ministar pravde Srbije Zoran Stojković i portparol Tužilaštva za ratne zločine Bruno Vekarić usprotivili su se toj ideji, dok Nataša Kandić smatra da Jesen-Petersen ima pravo.
"Ova zemlja ima svoja odeljenja za ratne zločine i tužioce za ratne zločine i mi ćemo im suditi", rekao je Stojković povodom zahteva šefa UNMIK-a.
Po mišljenju ministra pravde, ono što se na Kosovu dešava u poslednje vreme izaziva direktnu sumnju da od procesuiranja osumnjičenih za ratne zločine ništa ne bi bilo.
Ministar pravde je rekao da je po tom pitanju njegov stav i stav Tužilaštva za ratne zločine - identičan.
Portparol Tužilaštva za ratne zločine Bruno Vekarić izjavio je ranije da je zahtev šefa UNMIK-a da se odmah obustavi sudjenje Lekaju - suprotan Rezoluciji 1244.
Povodom dopisa Jesena-Petersena vlastima Srbije da UNMIK po rezoluciji UN ima nadležnost nad krivičnim delima izvršenim na Kosovu, Vekarić je rekao agenciji Beta da je "zabrinjavajuće to što se
politika upliće u pravosudje".
Kandić: Petersen je u pravu
Direktorka Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić smatra da je šef UNMIK-a sa pravom tražio da se u Beogradu odmah obustavi sudjenje Lekaju, zato što bi sudjenje Lekaju u Prištini - kako je rekla - bilo dobro zbog suočavanja kosovskog društva sa zločinima nad Romima i Srbima.Po njenom mišljenju, nema razloga da se Lekaju sudi u Beogradu, jer na Kosovu postoje medjunarodna sudska veća nadležna za ratne zločine. "Do reagovanja Jesen-Petersena dolazi s pravom. Ne znam šta naši sudovi dobijaju time što sude Lekaju. Ne verujem da imaju osnova da smatraju da će ovde sudjenje biti objektivnije i da će prava optuženog biti zadovoljena", istakla je Kandić.
Pred Većem za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu Lekaj je često uskraćen za posete porodice, dok na Kosovu to ne bi bio problem, rekla je Kandić naglasivši da bi bilo "mnogo bolje za transparentnost pravde i za Kosovo da se suoče sa slučajem kao što je ubistvo Roma i Srba".
Upitana kako komentariše što sudovi u pokrajini nisu procesuirali Lekaja i što je Jesen-Petersen samo nagovestio mogućnost da mu se tamo sudi, Kandić je rekla da sudjenje treba da bude na Kosovu u skladu sa medjunarodnim standardima, a da UNMIK sa Beogradom treba da organizuje dolazak svedoka iz Srbije.
Prema njenim rečima, Tužilaštvo za ratne zločine Srbije preuzelo je Lekajev slučaj iz straha što sude isključivo državljanima Srbije, i kako bi pokazali da će procesuirati sve koji su činili ratne zločine.
Lekaj (26) je u Beogradu, na početku sudjenja 17. novembra prošle godine odbacio sve navode optužnice koja ga tereti da je sa više saboraca iz OVK učestvovao u ubistvu otetog Bajrama Krasnićija 14. juna 1999. godine u Djakovici, a sutradan i u streljanju Zvezdana Ljušaja, Radeta Gagovića i Redje Šalje.
U optužnici se navodi da je, pre ubistava, Lekaj sa saučesnicima četiri dana u hotelu "Paštrik" seksualno i fizički zlostavljao 11 učesnika svatovske povorke Roma, otete u Djakovici 12. juna, kao i
dvojicu muškaraca otetih dan kasnije.
Lekaj je uhapšen 17. avgusta 2004. godine u Crnoj Gori i prebačen u pritvor u Beograd, gde je Tužilaštvo za ratne zločine 7. jula protiv njega podiglo optužnicu za ratni zločin protiv civilnog
stanovništva.
Sudjenje Lekaju nastavlja se 10. maja u zgradi Specijalnog suda.
(Beta)