
Bivši predsednik Haškog tribunala Teodor Meron smatra da se Tribunal, uprkos pitanjima legitimnosti i optužbama za pristrasnost, pokazao kao izuzetno uspešan eksperiment, javio je Radio Glas Amerike.
Govoreći na konferenciji koju je u Vašingtonu organizovalo Udruženje za medjunarodno pravo, Meron je ocenio da nema osnova za dovodjenje u pitanje efikasnosti Haškog tribunala, nakon smrti predsednika SRJ Slobodana Miloševića.
"Činjenica da je jedan od optuženika preminuo, dok se postupak protiv njega privodio kraju, ne dovodi u pitanje desetine ostalih na kojima je Medjunarodni tribunal pokazao da medjunarodni zakon može pošteno i nepristrasno da se primeni i da svi koji krše zakon, ne mogu da očekuju da će proći nekažnjeno", rekao je Meron.
On je ukazao da je i "sama činjenica da je Milošević doveden pred Haški tribunal da odgovori na vrlo ozbiljne optužbe, pokazala da su i oni najmoćniji podložni vladavini zakona".
"Tribunal je u velikoj meri nastojao da sudjenje Miloševiću bude pošteno, da se izadje u susret njegovim zdravstvenim potrebama, kao i njegovoj želji da se sam brani. Ove stvari - više nego išta drugo, bile su uzrok tako dugog sudjenja", kaže Meron.
On je takodje rekao da je saradnja zemalja iz regiona sa Tribunalom od nedavno povećana, navodeći kao primer hapšenje bivšeg hrvatskog generala Ante Gotovine u Španiji.
Meron je naveo da je 2005. povećan broj "dolazaka u Hag za 50 odsto, a do ovog trenutka 96 odsto osoba koje je sud optužio, ili se predalo ili je uhvaćeno".
On je, medjutim, dodao da sve vlade balkanskih zemalja ne saradjuju sa Tribunalom podjednako, napominjući da su bivši politički i vojni lideri bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić i dalje na slobodi.
(Beta)
Govoreći na konferenciji koju je u Vašingtonu organizovalo Udruženje za medjunarodno pravo, Meron je ocenio da nema osnova za dovodjenje u pitanje efikasnosti Haškog tribunala, nakon smrti predsednika SRJ Slobodana Miloševića.
"Činjenica da je jedan od optuženika preminuo, dok se postupak protiv njega privodio kraju, ne dovodi u pitanje desetine ostalih na kojima je Medjunarodni tribunal pokazao da medjunarodni zakon može pošteno i nepristrasno da se primeni i da svi koji krše zakon, ne mogu da očekuju da će proći nekažnjeno", rekao je Meron.
On je ukazao da je i "sama činjenica da je Milošević doveden pred Haški tribunal da odgovori na vrlo ozbiljne optužbe, pokazala da su i oni najmoćniji podložni vladavini zakona".
"Tribunal je u velikoj meri nastojao da sudjenje Miloševiću bude pošteno, da se izadje u susret njegovim zdravstvenim potrebama, kao i njegovoj želji da se sam brani. Ove stvari - više nego išta drugo, bile su uzrok tako dugog sudjenja", kaže Meron.
On je takodje rekao da je saradnja zemalja iz regiona sa Tribunalom od nedavno povećana, navodeći kao primer hapšenje bivšeg hrvatskog generala Ante Gotovine u Španiji.
Meron je naveo da je 2005. povećan broj "dolazaka u Hag za 50 odsto, a do ovog trenutka 96 odsto osoba koje je sud optužio, ili se predalo ili je uhvaćeno".
On je, medjutim, dodao da sve vlade balkanskih zemalja ne saradjuju sa Tribunalom podjednako, napominjući da su bivši politički i vojni lideri bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić i dalje na slobodi.
(Beta)
Pridruži se MONDO zajednici.