Makroekonomske projekcije, na koje se "računa" kako bi se ostvarile budžetske projekcije, su rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od tri odsto, kao i odmrzavanje i rast penzija i plata za dva procenta.

Pritom, ne bi smelo da bude ugroženo maksimalno izdvajanje od osam odsto BDP-a iz budžeta za plate i najviše deset odsto BDP-a za penzije.

Budžet je projektovan u skladu sa procenom da će rast BDP-a u 2011. godini biti tri odsto, a da će inflacija biti u okviru od 4,5 odsto, sa odstupanjem plus ili minus 1,5 odsto.

Budžet je, kako je ranije izjavila ministarka finansija Diana Dragutinović, u skladu sa fiskalnim pravilima koji su predviđeni Zakonom o budžetskom sistemu, a najznačajnije je što se prema tim pravilima ide na smanjenje budžetskog deficita, koji do 2015. godine treba da iznosi jedan odsto BDP.

Izmenama Zakona o porezu na dodatu vrednost, PDV će biti povećan sa osam na 18 odsto samo na južno voće, ali ne i na računare, računarsku opremu i usluge hotelskog smeštaja, kako je to prvobitno bilo predloženo.

Poslanici su usvojili i izmene zakona o budžetskom sistemu, o porezima na imovinu, o akcizama i o porezima na upotrebu, držanje i nošenje dobara.

Usvojene izmene Zakona o budžetskom sistemu donose izmenjene formule za obračun plata i penzija, tako da će u januaru plate i penzije porasti za dva odsto, u aprilu će se povećati za iznos inflacije u prethodna tri meseca, a u oktobru za iznos inflacije u prethodnih šest meseci, plus polovina rasta BDP-a u prethodnoj godini, ukoliko je rast pozitivan.

Izmenama Zakona o porezu na imovinu predviđena je maksimalna poreska stopa od 0,4 odsto, ali ona nije obavezujuća u primeni u lokalnim samoupravama.

Zaštitnom klauzulom u zakonu sprečeno je da lokalne samouprave primene najveću propisanu poresku stopu, koja je primerena nekretninama sa kojima raspolažu građani, a to poresko opterećenje ne sme da bude veće od 50 odsto od prethodne poreske obaveze.

Njima je smanjena amortizacija sa 1,4 odsto na 0,8 odsto, kao i poreska osnovica za iznos amortizacije, koji sada može da bude najviše 40 odsto.

Usvojenim izmenama Zakona o akcizama, specifična akciza na cigarete povećaće se sa 17 dinara na 26 dinara, čime će se ostvariti veći prihodi od akciza na cigareta za oko tri milijarde dinara.

Takođe, obezbediće se i održivost prihoda, imajući u vidu da bi budžetski prihod u velikoj meri bio nezavisan od cenovne politike proizvođača, odnosno uvoznika cigareta, kao i da bi se na ovaj način, tržište štitilo od jeftnijih cigareta lošeg kvaliteta.

U paketu sa budžetom za narednu godinu poslanici su usvojili i finansijske planove Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje i Nacionalne službe za zapošljavanje za 2011. godinu.

Premijer Srbije Mirko Cvetković poručio je protekle sedmice, prilikom predstavljanja budžeta u parlamentu, da je on realan, da predstavlja odraz ekonomske snage države, kao i da je u funkciji razvoja zemlje, ali i podizanja socijalne odgovornosti države.

Ministarka finansija Diana Dragutinović je povodom usvajanja budžeta izrazila, u skupštinskoj raspravi, nadu da će predstojeća godina biti period stabilnosti i dinamičnog ekonomskog razvoja, te da će budžet biti prvi i poslednji u 2011.

Republički budžet za 2011. godinu, za razliku od prethodnih godina, u republičkom parlamentu usvojen je bez neizvesnosti, jer su ga podržale sve stranke vladajuće koalicije. Sporenja je bila samo oko jednog amandmana pratećeg Zakona o PIO.

Skupština je usvojila i izmene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), kojima je utvrđeno da minimalna neto penzija ne može biti manja od 27 odsto prosečne zarade i da od 2013. počinje pooštravanje kriterijuma za odlazak žena u penziju, po osnovu godina staža.

Prvobitno je bilo predloženo da se pooštreni kriterijumi za odlazak žena u penziju, po osnovu godina staža, primenjuju od 2011.

Pravo na penziju osiguranik stiče ako u 2011. navrši 40 godina staža ako je u pitanju muškarac, odnosno 35 godina staža ako je u pitanju žena, odnosno najmanje 53 godina i četiri meseca života.

U 2012. godini pravo na starosnu penziju će imati muškarci takođe sa navršenih 40 godina staža, odnosno 35 godina staža za žene i najmanje 53 godine i osam meseci života.

U 2013. pravo na starosnu penziju će steći muškarci koji sa navršenih 40 godina staža i žene sa 35 godina i četiri meseca staža osiguranja, odnosno najmanje 54 godina života.

U 2014. godini pravo na starosnu penziju imaju muškarci sa navršenih 40 godina staža, dok će žene morati da ispune uslov da imaju 35 godina i osam meseci staža osiguranja, odnosno najmanje 54 godine i četiri meseca života.

Prema usvojenom budžetu, velika većina korisnika budžetskih sredstava iz vrha vlasti u Srbiji, računajući i Narodnu skupštinu i Vladu Srbije i njena ministarstva dobiće više novca nego u 2010.

Za najavljeno povećanje plata i penzija od dva odsto u januaru sledeće godine predviđeno je dodatnih 14 milijardi dinara.

Subvencije za poljoprivredu su, osim toga, povećane sa 18 milijardi na 20 milijardi dinara, ali će ukupno u poljoprivredu biti uloženo skoro 29 milijardi dinara, uključujući ostale izvore finansiranja, kažu u Ministarstva finansija.

Najveća sredstva u budžetu planirana su u razdelu Ministarstva finansija - oko 738,8 milijardi dinara, što je za oko 150 milijardi više nego u 2010. godini, a to povećanje uglavnom će biti utrošeno na otplatu glavnice za domaće i strane kredite.

Ekonomisti su saglasni da će najveći ekonomski izazov za Vladu Srbije u narednoj godini biti da da održi budžetski deficit na nivou plana od 4,1 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i da ne dođe do rebalansa budžeta, ali i da se obuzda inflacija.

"Kada govorimo o ekonomskoj politici, biće presudno da se budžetski deficit svede na 4,1 odsto BDP i što je još važnije da se to održi tokom godine", izjavio je Tanjugu profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Pavle Petrović.

Za ispunjenje navedenih ciljeva važno je, prema rečima Petrovića i drugih ekonomista, da se ispoštuje planirana indeksacija, odnosno usklađivanje plata i penzija sa rastom inflacije i BDP, jer bi se jedino tako i otvorio prostor Narodnoj banci Srbije da deluje svojim merama na inflaciju i svede je na ciljani okvir od 4,5 plus minus 1,5 odsto za 2011 godinu.

Značajno je i da vlada ne odustane od realizacije javnih investicija, koje bi u 2011. godini trebale da dostignu četiri odsto BDP-a, ističu ekonomisti.

Kako je reč o predizbornoj godini, vlada treba da izbegne primenu parcijalnih mera i da se usmeri više na uklanjanje sistemskih problema i unapređenje privrednog ambijenta, poručuju eksperti.

(agencije/MONDO)