• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

U Srbiji 10 neradnih dana godišnje

Ministar rada i socijalne politike Rasim Ljajić izjavio je danas da će izmenama Zakona o državnim praznicima, koje predviđaju uvođenje dva nova praznika, u Srbiji biti 10 neradnih dana godišnje, umesto osam kao što je sada.

Obrazlažući poslanicima predložene izmene Zakona, Ljajić je kazao da je to manje od evropskog proseka, ali da će sigurno biti primedbi zbog uvođenje novih praznika i neradnih dana.

Ljajić je naveo da je predloženo da se Dan državnosti - Sretenje praznuje dva dana - 15. i 16. februara, umesto jedan dan kao što je do sada bilo i dodao da će se na taj način afirmisati taj važan praznik i doprineti jačanju svesti građana o Danu državnosti.

Prema njegovim rečima, predviđeno je da se Dan primirja u Prvom svetskom ratu neradno obeležava 11. novembra.

Ljajić je naveo da je Srbija prvi put 2005. obeležila taj praznik koji se inače slavi u svim državama pobednicima.

Srbija kao zemlja učesnica u Prvom svetskom ratu koja je najviše stradala u ratu i u njemu izgubila trećinu populacije treba da obeleži taj dan, naveo je Ljajić.

Ministar je kazao da je predviđeno da se Dan sećanja na srpske žrtve u Drugom svetskom ratu praznuje radno 21. oktobra kao spomen na stradanje u Kragujevcu i širom Srbije kada su nemačke okupacione snage izvršile masovni zločin nad civilima.

On je kazao da većina zemalja ima svoj nacionalni dan sećanja na žrtve u Drugom svetskom ratu.

Ljajić je naveo da je inicijativu za uvođenje tog praznika podržalo 16.000 građana, kao i većina stranaka vlasti i opozicije i da je to izraz potpune saglasnosti za uvođenje tog praznika.

Kako je naveo, uvođenjem tog praznika biće upotpunjeno obeležavanje onih praznika iz perioda Drugog svetskog rata koji će naglasiti i značaj koji je Srbija dala u antifašističkoj borbi.

Dan primirja u Prvom svetskom ratu, ukoliko poslanici podrže izmene zakona, obeležavaće se kao neradni dan u spomen na sve nevino postradale u razdoblju između 1914. i 1918. godine.

Kako je vlada podsetila u obrazloženju, Prvi svetski rat započeo je napadom Austrougarske monarhije na Srbiju 28. jula 1914, a prva pobeda Antante izvojevana je već na početku rata i to u bici na Ceru.

Srbija je u tom ratu izgubila trećinu stanovništva, a zemlja je pretrpela nenadoknadiva razaranja.

Drugi praznik - Dan sećanja na srpske žrtve u Drugom svetskom ratu trebalo bi da se radno praznuje kao spomen na 21. oktobar 1941. godine i kravavu jesen kada su nemačke okupacione snage izvršile masovni zločin nad civilima u Kragujevcu, Kraljevu i širom Srbije.

Tokom narodnog ustanka u centralnoj Srbiji protiv nacističkog okupatora, u kome su učestvovali i rojalisti i komunisti, ukupno je od 1. avgusta do 5. decembra 1941. godine ubijeno 33.000 građana centralne Srbije, od kojih 11.522 ustanika i 21.809 talaca streljanih u odmazdi, medu kojima su osim Srba, bili i Jevreji i Romi.

Državni praznici u Srbiji su Nova godina, koja se praznuje 1. i 2. januara, Praznik rada koji se obeležava 1. i 2. maja, Dan pobede 9. maj, dok se radno praznuju Sveti Sava 27. januara i Vidovdan 28. juna.

Na predložene datume i praznike poslanici su imali popriličan broj amandmana.

Iz Partije ujedinjenih penzionera Srbije kažu da naziv Dan sećanja na srpske žrtve u Drugiom svetskom ratu (21.oktobar) treba izmeniti jer je bilo žrtava i među pripadnicima ostalih naroda u Srbiji.

Iz Srpske radikalne stranke su predložili da se kao praznk obeležava 25. novembar 1918. godine, kada je Velika narodna skupština u Novom Sadu donela odluku da se Vojvodina pripoji Srbiji.

Prema radikalima kao Dan ustanka (u Drugom svetskom ratu) koji se sada slavi 7. jula u spomen na, kako oni kažu, "dan kada je jedan Srbin pucao na dva Srbina žandara i time počeo bratoubilački rat”, trebalo da se obeležava 31. avgust 1941. godine kada su četnici oslobodili Loznicu.

Radikali smatraju i da bi 24. mart trebalo obeležavati kao "Dan bombardovanja NATO zlikovaca".

Srpski pokret obnove predložio je da se uvedu dva nova praznika: 22. april - Dan sećanja na žrtve ustaškog terora kao sećanje na dan kada je oslobođen Jasenovac, i 17. jul - Dan sećanja na žrtve komunizma kada je 1946. ubijen general Dragoljub Mihailović

U vezi pranizika i nacionalnih obeležavanja Albanci iz Bujanovca, Preševa i Medveđe će 28. novembra protestom obeležiti svoj svealbanski praznik Dan zastave, koji se u Srbiji ne smatra praznikom nacionalne manjine.

Poslanici su juče započeli novu sednicu parlamenta, na čijem je dnevnom redu 20 zakonskih predloga i drugih akata, a u dosadašnjem toku su u načelu razmotrili nova zakonska rešenja o rehabilitaciji, kao i izmene zakona o policiji i o vanrednim situacijama.

U skupštinske klupe juče su se vratili psolanici SNS i NS, a u plenumu ne učestvuju i dalje poslanici LDP dok su oni iz DSS juče napustili salu nezadovoljni time što na dnevni red nije uvršten njihov predlog deklaracije o Kosovu i Metohiji i najavili da neće i nadalje da učestvuju u radu parlamenta.

(agencije/MONDO)

Komentari 0

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

special image