Poruke predsednika Srbije Borisa Tadića da treba ubediti Srbe na severu Kosova da ne pucaju na Kfor i da uklone barikade, kao i nedavna odluka kriznih štabova opština na severu pokrajine o ukidanju radne obaveze jasni su signali da više nema razloga daljem postojanju barikada.

"Kad je u julu Hašim Tači s jedinicama specijalne policije ROSU krenuo na Srbe, barikade su bile način odbrane. Ali, kasnije, pa i u ovom trenutku, na barikadama su ostali uglavnom ljudi koji su najviše izgubili nakon apela Tadića i povlačenja većine naroda, a reč je o onima koji se bave sumnjivim poslovima", izjavio je Tanjugu predsednik Okružnog odbora SPO za KiM Ranđel Nojkić.

Od nenasilnog načina borbe za očuvanje nacionalnog identiteta, preko borbe za ostvarivanje određenih političkih ili materijalnih interesa, pa do sasvim jasnih kriminalnih aktivnosti, mnogo se elemenata prepliće preko barikada i dosta je onih kojima one služe samo kao paravan, utisak je koji dele mnogi akteri zbivanja na severu KiM.

Državni sekretar u Ministarstvu za Kosovo i Metohiju Oliver Ivanović u izjavi Tanjugu tvrdi da je u osnovi protesta i barikada pre svega strah naroda koji ne želi da bude integrisan u nezavisno Kosovo.

"Predsednici opština organizuju barikade, odnosno to čine krizni štabovi na osnovu Zakona o vanrednim situacijama Republike Srbije. Svaki pokušaj 'kriminalizacije barikada' zbog toga predstavlja pokušaj diskreditacije onoga što ti ljudi rade. Običan narod, pri tome, nema nikakav problem ako Euleks vodi istragu protiv onih koji se bave kriminalom", kaže Ivanović.

On ukazuje da su oni koji se bave poslovima na ivici zakona, pa i kriminalom, neuporedivo manji deo priče o severu Kosova i o barikadama.

Ali, ne spori da takvih ima i navodi da su ti ljudi, inače, u dobrim "poslovnim" odnosima sa kriminalcima u južnom delu Pokrajine

Ivanović ukazuje i da predsednici opština na severu pokrajine imaju odgovornost koja u izvesnom smislu izlazi van okvira administrativnih granica njihovih opština.

"Njihovi potezi su legitimni, ali je istina i to da objektivno proizvode političke implikacije na celu Srbiju. Zato je neophodno da oni sve odluke donose u saglasnosti sa vlastima Republike Srbije", naglasio je Ivanović.

O prisustvu na barikadama i ljudi sa "posebnim", a ne samo sa nacionalnim i ljudskim interesima sve se više govori, posebno nakon poslednje izjave komandanta Kfora generala Erharda Drevsa da je najnovije barikade na Jarinju organizovao "biznismen" Zvonko Veselinović, o čemu, tvrde u Kforu, postoje video zapisi.

Ni Tanjugovi sagovornici ne dovode u pitanje činjenicu da pojedinci prisustvom na barikadama, odnosno "patriotskim angažmanom", zapravo štite svoje "poslove" i nastoje da obezbede uporište i podršku u lokalnoj sredini za vremena kada će se možda otvoriti pitanje zakonitosti njihovih poslova.

Nojkić kaže i da je reč o ljudima koji su navikli da žive u bezakonju, koji potiču iz kriminalnih grupa i koji su ostali da ometaju normalan saobraćaj preprekama na putevima i nakon povlačenja većine naroda s barikada na poziv Tadića.

Kako su u međuvremenu ukinute i radne obaveze u školama i zdravstvu Nojkić čak tvrdi da sada na barikadama neprestano dežuraju samo ljudi iz takvih struktura.

Ono što ga, kako kaže, uverava da je to tačno je i činjenica da se barikade sada postavljaju ne samo na prostoru severnog Kosova, nego i van te teritorije, recimo, na putu Rudnica - Jarinje, na teritoriji centralne Srbije, čime se ometa ljudima legalan prelazak s jedne na drugu stranu administrativne linije.

To kompromituje ideju otpora naroda sa severa Kosova, jer gotovo 80 odsto tih ljudi, kako kaže Ivanović, u otporu je vođeno istinskim strahom od nasilne integracije u kosovske institucije.

Deo njih, istina mali i pre svega mladi živi i na mitu o "braniocima s mosta", koji se temelji na iskustvu s početka 2000-te, kada su Srbi u Mitrovici dežurali na mostu koji deli severni od južnog dela grada.

(Tanjug)