U Skupštini Srbije danas je počela rasprava o Predlogu zakona o budžetu za 2012. godinu, a taj zakonski predlog poslanicima je predstavio premijer Srbije Mirko Cvetković, koji je naveo da su, u taj akt, ugrađeni socijalna odgovornost, ali i elementi reformskih procesa.

Budžetom su predviđeni prihodi od 750 milijardi dinara, rashodi od 890 milijardi i deficit od oko 140 milijardi, koji će najvećim delom biti finansiran iz zaduživanja, a sve stranke vladajuće većine najavile su podršku tom aktu, pa, za razliku od prethodnih godina, njegovo usvajanje ne bi trebalo da bude neizvesno.

Cvetković je, obraćajući se poslanicima, naveo da očekuje da će se, posle rasprave, doći do dokumenta koji će omogućiti da se Srbija na adekvatan način suoči sa krizom i prođe kroz nju sa što manje negativnih efekata.

Premijer je dodao i da je budžet pripreman u uslovima usporenog privrednog rasta, u uslovima krize u evrozoni i sa projekcijom rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 1,5 odsto u 2012. godini.

Cvetković je naveo da će skoro ceo iznos deficita biti iskorišćen za kapitalne investicije i podsticaj domaće tražnje radi podizanja privredne aktivnosti u Srbiji.

Govoreći o strukturi budžeta, premijer je naveo da je 41,8 odsto rashoda predviđeno za socijalnu zaštitu, 15,3 odsto za odbranu, javni red i bezbednost, 15,3 odsto za obrazovanje i nauku, 10,4 odsto za podsticaje, 3,8 odsto transfere ostalim nivoima vlasti, tri odsto administrativni troškovi i 10,4 za ostale funkcije.

Poslanik Demokratske stranke Aleksandar Vlahović naveo je da je predlog budžeta nastavak kontinuirane fiskalne politike vlade započete 2008. godine i podrazumeva uštede na svim nivoima, ali i značajan deo sredstava za socijalna davanja.

"Budžet je nastavak fiskalne konsolidacije, koji znači uštede na svim nivoima sa ciljem da nivo javnih rashoda dođe na neke prihvatljive granice u odnosu na Bruto društveni proizvod", rekao je Vlahović novinarima u parlamentu.

On je naveo da je skoro četiri odsto BDP-a predviđeno za javne investicije, odnosno da je skoro ceo deficit namenjen finansiranju investicija što je, kako smatra dobro, jer će vlada time nastaviti da pospešuje sveukupnu ekonomsku aktivnost.

Vlahović je rekao i da budžet ima i izraženu socijalnu komponentu.

Socijalistička partija Srbije će, prema rečima poslanika te stranke Zorana Kasalovića, podržati budžet, koji je, kako je naveo, izraz realnosti u kome se nalazi privreda Srbije, koja je suočena sa problemima punjenja budžeta.

Kasalović je istakao da je dobro što je budžetom planirano usaglašavanje plata i penzija dva puta godišnje, u skladu sa fiskalnim pravilima, kao i što su izdvajanja za socijalna davanja za najugroženije na približnom nivou kao i prošle godine.

"Budžet možda nije najbolji, ali je realan i potreban Srbiji, i predstavlja izvesnost ekonomske politike u 2012. godini", smatra Kasalović.

Predsednik Ujedinjenih regiona Srbije Mlađan Dinkić najavio je da će njegovi poslanici glasati za predloženi budžet, ali isključivo da bi se obezbedila isplata plata i penzija i sredstva lokalnim samoupravama.

Dinkić je novinarima u parlamentu rekao i da je budžet tehnički, da nije rađen sa ambicijom da traje čitavu godinu i da bi trebalo da bude izmenjen čim se formira nova vlada.

Iznoseći kritike na predloženi tekst zakona, lider URS je, pored ostalog, rekao da je izlišno bilo i praviti analizu budžeta, a da se stanje javnih finansija "približava raspadu".

Podršku budžetu najavio je i poslanik Jedinstvene Srbije Petar Petrović, koji je naveo da je taj akt realan i razvojan onoliko koliko je to trenutno moguće.

Petrović je dodao i da je za Jedinstvenu Srbiju predlog budžeta prihvatljiv, jer obezbeđuje redovnu isplatu penzija i svih socijalnih davanja predviđenih zakonima.

Šef poslaničke grupe Patije ujedinjenih penzionera Srbije Moma Čolaković smatra da je budžet razvojni i socijalno opravdan i takođe, najavljuje podršku tom aktu.

Čolaković je, međutim, ocenio i da nije dobro što je došlo do smanjenja izdvajanja za ministarstva zdravlja i socijalne politike.

I Liga socijaldemokrata Vojvodine će podržati predlog budžeta za 2012. godinu, jer je, kako je najavila poslanica LSV Aleksandra Jerkov, njime ispoštovano da Vojvodina dobije ustavno zagarantovana sredstva od sedam odsto.

Jerkov je dodala da i dalje postoje nelogičnosti i nepravilnosti u finansiranju Vojvodine, jer finansiranje te pokrajne i dalje zavisi od sredstava iz budžeta.

Savez vojvođanskih Mađara, kako je rekao poslanik te stranke Balint Pastor, nema primedbe na strukturu budžetskih sredstava predviđenih za Vojvodinu, zbog čega je predloženi budžet prihvatljiv za tu stranku.

Pastor je u skupštinskoj raspravi istakao da je SVM prethodnih godina imala primedbe na sredstva za Vojvodinu, ali da to ovog puta nije slučaj i da su tome, pored ostalog, doprineli razgovori sa predstavnicima Ministarstva finansija pre nego što je Vlada Srbije usvojila budžet.

Vojvodini za prethodnih pet godina, kako je rekao, nije doznačeno oko 64 milijarde dinara koliko je minimalno trebalo da dobije po Ustavu Srbije.

"Predlog budžeta za narednu godinu odgovara ustavnom minimumu za Vojvodinu. Postojao je još jedan uslov, a on se tiče poljoprivrede. Veoma je dobro što su ovim predlogom predviđene subvencije za poljoprivredne proizvođače i u narednoj godini", istakao je Pastor.

S druge strane, sve opozicione stranke saglasne su u kritikama na račun predloga Vlade Srbije, a budžet je, prema njihovom mišljenju, "odraz kontinuiteta sa katastrofalnom ekonomskom politikom".

Poslanik Srpske napredne stranke Jorgovanka Tabaković istakla je da je predlog budžeta loš, posebno zbog toga što je "više od njegove polovine namenjeno otplati kredita".

I poslanik Liberalno demokratske partije Bojan Đurić naglasio je da je predlog budžeta loš i da ga ta stranka neće podržati.

Predlog budžeta je, kako je Đurić ocenio, logičan epilog situacije u kojoj Srbija u drugi talas ekonomske krize ulazi bez, kako kaže, ministra finansija.

Đurić smatra da će rezultat primene budžeta biti porast javnog duga i ubacivanje velikih sredstava u javna preduzeća, a da će ceh za to biti ispostavljen narednoj vladi.



Skupština Srbije usvojila je danas izmene Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, kojim je predviđeno da se koriste postojeći spiskovi u slučaju da se u toku 2011, odnosno 2012. godine pre redovnih, raspišu vanredni izbori za narodne poslanike.

Tokom debate o tom aktu u parlamentu ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu Milan Marković objasnio je da su izmene tog zakona mera opreza da bi se u slučaju prevremenih izbora mogli koristiti postojeći spiskovi, budući da jedinstveni birački spisak nije završen.

Marković je precizirao i da je posao sa formiranjem jedinstrvenog biračkog spiska pri kraju, ali da još uvek nije testiran i da se zbog toga pribeglo izmenama Zakona kako ne bi bilo problema ukoliko dođe do prevremenih izbora.

Izmenama zakona propisano je da se u slučaju redovnih izbora primenjuje Zakon o jedinstvenom biračkom spisku, koji je usvojen pre dve godine.

Skupština Srbije nije danas usvojila zakon o železnici.

Za usvajanje tog zakona u načelu glasalo je 11 poslanika, tako da se parlament nije izjašnjavao o amandmanima i o zakonu u celini.

Usvajanju zakona o železnici usprotivio se Savez vojvođanskih Mađara (SVM) tražeći da Vojvodina dobije određena prava nad železničkom infrastrukturom.

Zbog toga se o Predlogu zakona o železnici nije glasalo u sepetembru kad je završena rasprava, jer SVM tada nije dao kvorum za glasanje.

Zakon o železnici je prvi zakon koji nije usvojila Skupština Srbije u sadašnjem sazivu.

Skupština nastavlja glasanje o tačkama dnevnog reda sednice na kojoj je bio i Predlog zakona o železnici.

Srbija će se zadužiti za dodatnih 83 miliona evra, od kojih je 13 miliona predviđeno za kupovinu zgrade Aeroinženjeringa za Prvi opštinski sud u Beogradu, utvrđeno je sporazumima o zajmu koje je Skupština Srbije danas potvrdila.

Srbija će se za kupovinu zgrade Aeroinženjeringa i izvođenje radova na tom objektu za potrebe smeštaja Prvog osnovnog suda zadužiti kod Komercijalne banke, koja je, kako je navela Vlada Srbije, dala najbolju ponudu.

U zgradi Aeroinženjeringa ranije je bilo sedište kompanije Mobtel. To je poslovna zgrada, površine 7.800 kvadratnih metara, koja se nalazi u Novom Beogradu, na uglu Bulevara Nikole Tesle i Aleksinačkih rudara.

Srbija će se kod nemačke razvojne banke KfW-a zadužiti za 45 miliona evra za rehabilitaciju daljinskog grejanja, a 25 miliona evra za program vodosnabdevanja i kanalizacije u opštinama srednje veličine.

Rok otplate zajma za rehabilitaciju daljinskog grejanja je 12 godina, uključujući grejs period od četiri godine, dok je otplata zajma polugodišnja. Kamatna stopa na godišnjem nivou je 2,5 odsto.

Srbija će zajam za program vodosnadbevanja vraćati u 25 polugodišnjih rata počev od 30. decembra 2014. godine. Kamatna stopa na godišnjem nivou biće 3,49 odsto.

Skupština Srbije potvrdila je i izmene sporazuma Srbije i Evropske investicione banke o osnivanju i aktivnostima regionalne kancelarije te banke u Srbiji.

(agencije/MONDO)