Ulazak Srbije u Evropsku uniju dovešće do prekida važenja bilateralnog sporazuma o slobodnoj trgovini sa Rusijom, kaže Aleksandar Konuzin.
Ulazak Srbije u Evropsku uniju dovešće do prekida važenja bilateralnog sporazuma o slobodnoj trgovini sa Rusijom, pa se u tom slučaju može očekivati smanjenje srpskog izvoza u Rusiju, upozorio je ambasador Ruske Federacije u Srbiji Aleksandar Konuzin, u autorskom tekstu za novi broj NIN.
Konuzin je naveo da Rusija "razume težnju Srbije ka kvalitativno novom nivou saradnje sa EU", ali želi i da se izbegne "nanošenje pobočne štete ovim odnosima zbog približavanja Briselu".
"A takvi rizici postoje. Ulazak Srbije u EU dovešće do prekida važenja bilateralnog sporazuma o slobodnoj trgovini. S tim u vezi, može se očekivati smanjenje srpskog izvoza za Rusiju, uključujući i poljoprivredne proizvode", ocenio je Konuzin.
Prema njegovim rečima, energetika je vitalna grana srpske privrede i prioritetan pravac rusko-srpske saradnje.
"Rad EU na donošenju određenih regulativa za svoje tržište prirodnog gasa i električne energije, poznatih pod nazivom 'treći energetski paket', protivureči našem sporazumu o saradnji u sferi nafte i gasa od 25. januara 2008. godine i može dovesti do komplikacija u našoj saradnji", poručio je Konuzin.
Uz opasku da status kandidata za članstvo u EU, a posebno punopravno učešće u EU, pretpostavlja sprovođenje zajedničke spoljne politike, on je precizirao da je tu pitanje Kosova "najoštriji problem" i da se "zemlje EU protive ustavnoj odluci Srbije o održavanju izbora u ovoj pokrajini".
On je istakao i da se sporazumi Beograda i Prištine, postignuti uz pomoć Brisela, "podvrgavaju falsifikovanju" i da ima pokušaja da se prištinski režim uvede u međunarodne organizacije na "mala vrata".
Konuzin je za NIN napisao da će Rusija prihvatiti svaku odluku srpskog naroda.
"Ma kako se razvijala situacija, Rusija će nastaviti najaktivniju saradnju sa prijateljskom Srbijom", zaključio je Konuzin.
(FoNet)
Konuzin je naveo da Rusija "razume težnju Srbije ka kvalitativno novom nivou saradnje sa EU", ali želi i da se izbegne "nanošenje pobočne štete ovim odnosima zbog približavanja Briselu".
"A takvi rizici postoje. Ulazak Srbije u EU dovešće do prekida važenja bilateralnog sporazuma o slobodnoj trgovini. S tim u vezi, može se očekivati smanjenje srpskog izvoza za Rusiju, uključujući i poljoprivredne proizvode", ocenio je Konuzin.
Prema njegovim rečima, energetika je vitalna grana srpske privrede i prioritetan pravac rusko-srpske saradnje.
"Rad EU na donošenju određenih regulativa za svoje tržište prirodnog gasa i električne energije, poznatih pod nazivom 'treći energetski paket', protivureči našem sporazumu o saradnji u sferi nafte i gasa od 25. januara 2008. godine i može dovesti do komplikacija u našoj saradnji", poručio je Konuzin.
Uz opasku da status kandidata za članstvo u EU, a posebno punopravno učešće u EU, pretpostavlja sprovođenje zajedničke spoljne politike, on je precizirao da je tu pitanje Kosova "najoštriji problem" i da se "zemlje EU protive ustavnoj odluci Srbije o održavanju izbora u ovoj pokrajini".
On je istakao i da se sporazumi Beograda i Prištine, postignuti uz pomoć Brisela, "podvrgavaju falsifikovanju" i da ima pokušaja da se prištinski režim uvede u međunarodne organizacije na "mala vrata".
Konuzin je za NIN napisao da će Rusija prihvatiti svaku odluku srpskog naroda.
"Ma kako se razvijala situacija, Rusija će nastaviti najaktivniju saradnju sa prijateljskom Srbijom", zaključio je Konuzin.
(FoNet)
