To je zato što je, kažu politički analitičari, u pitanju idealno povrće za slanje poruke “običnom glasaču.”

”Polazeći od toga da se uzgaja gotovo u svakom povrtanjaku, kao I da se može kupiti po povoljnoj ceni, za razliku od recimo paradajza, zelena salata se upotrebljava kao metafora svakodnevnice. Cilj tog marketinškog performansa je da glasači u Srbiji u političari prepoznaju čoveka iz naroda, kaka vim se ne čeini iza zatamnjenih stakala skupog automobile I u “Armanijevom” odelu”, kaže za “Blic” politički analitičar Dejan Vuk Stanković.

Kadrovi sa političarima koji obilaze plastenike I slikaju se što bliže glavicama zelenih puterica imaju plitko značenje, smatraju analitičari, ali se gotovo svi političari ponašaju po ovom isprobanom marketinškom receptu.

To je zato, kako kaže za “Blic”Zoran Stojiljković, politički analitičar i professor FPN-a, što zelena salata govori o jednom tradicionalističkom obrascu.

”U trganju za masivnim biračkim agregatom, političari su “otkrili” zelenu salatu. Ona ima plitko značenje, ali pošto se radi o zemlji seljačkog porekla, jako se koristi u kampanjama”, primećuje Stojiljković.

Đorđe Vuković, direktor Cesida, kaže da se zelenom salatom “gađaju” poljoprivrednici, birači straije populacije koji žive na selu, ali I svi druge koje vežu uspomene na selo.

”To je upotrebljivo jer ima mnogo poljoprivrednika I starije populacije na selu kojima je lepo da vide da političari pričaju o tome kako će nešto boto urađeno za njih. U svemu tome važnu ulogu igra poreklo budući da u Srbiji u jednoj ili dve generacije potiče sa sela.

“Priča o salati takođe budi uspomene na detinjstvo kada su provodili vreme kod babe i dede na selu, kao I druge lepe asocijacije”, objašnjava Vuković za "Blic."

(MONDO)