Predsednik Ustavnog suda Srbije ijavio je da stranke nove vladajuće koalicije nisu uticale na odluke o Vojvodini i vraćanju na posao sudija i tužilaca.
"U trenutku kada je predlog odluke postao predmet razmatranja pred sudom nije bilo ni na pomolu formiranje nove vladajuće većine, a time ni faktičke mogućnosti da ona, na bilo koji način, utiče na donošenje odluke Ustavnog suda", rekao je Slijepčević u intervjuu za "Večernje novosti".
Slijepčević je istakao da je uticaj bilo koje vlasti na sudije Ustavnog suda "objektivno isključen, jer se sudija Ustavnog suda može razrešiti ili krivično goniti samo uz većinsku saglasnost svih sudija".
Upitan zbog čega su procesi u predmetima nadležnosti Vojvodine i reizbora sudija trajali tri godine i kako odgovara na optužbe da je sud sada to odlučio u roku od nekoliko dana, Slijepčević je rekao da su on i njegove kolege nasledile brojne stare predmete koji su doveli do blokade rada.
"Dve trećine ovog sastava Ustavnog suda je izabrano krajem 2007, skoro godinu dana posle donošenje Ustava, a preostalih pet sudija tek po konstituisanju Vrhovnog kasacionog suda, aprila 2010.", rekao je Slijepčević i podsetio i da prethodni sastav suda zbog neizbora sudija nije bio u mogućnosti da obavlja funkciju više od godinu dana.
Upitan da li se posle odluke Ustavnog suda sve sudije i tužioci čije su žalbe prihvaćene vraćaju na posao, Slijepčević je rekao da je Ustavni sud samo odlučio da se neizabranim sudijama mora priznati sudijski status.
Kako je naveo, da li su oni dostojni da obavljaju sudijsku funkciju i da li su stručni i osposobljeni utvrdiće Visoki savet sudstva u skladu sa izmenjenim zakonom koji ga na to obavezuje.
"To znači da Visoki savet sudstva može odmah doneti odluke o suspenziji onih sudija za koje ima dokaza da su vršili krivična dela ili na drugi način pokazali nedostojnost i sprovesti postupak za njihovo razrešenje na način i pod istim uslovima kao što to može učiniti i u odnosu na već izabrane sudije", zaključio je Slijepčević.
(Beta)
Slijepčević je istakao da je uticaj bilo koje vlasti na sudije Ustavnog suda "objektivno isključen, jer se sudija Ustavnog suda može razrešiti ili krivično goniti samo uz većinsku saglasnost svih sudija".
Upitan zbog čega su procesi u predmetima nadležnosti Vojvodine i reizbora sudija trajali tri godine i kako odgovara na optužbe da je sud sada to odlučio u roku od nekoliko dana, Slijepčević je rekao da su on i njegove kolege nasledile brojne stare predmete koji su doveli do blokade rada.
"Dve trećine ovog sastava Ustavnog suda je izabrano krajem 2007, skoro godinu dana posle donošenje Ustava, a preostalih pet sudija tek po konstituisanju Vrhovnog kasacionog suda, aprila 2010.", rekao je Slijepčević i podsetio i da prethodni sastav suda zbog neizbora sudija nije bio u mogućnosti da obavlja funkciju više od godinu dana.
Upitan da li se posle odluke Ustavnog suda sve sudije i tužioci čije su žalbe prihvaćene vraćaju na posao, Slijepčević je rekao da je Ustavni sud samo odlučio da se neizabranim sudijama mora priznati sudijski status.
Kako je naveo, da li su oni dostojni da obavljaju sudijsku funkciju i da li su stručni i osposobljeni utvrdiće Visoki savet sudstva u skladu sa izmenjenim zakonom koji ga na to obavezuje.
"To znači da Visoki savet sudstva može odmah doneti odluke o suspenziji onih sudija za koje ima dokaza da su vršili krivična dela ili na drugi način pokazali nedostojnost i sprovesti postupak za njihovo razrešenje na način i pod istim uslovima kao što to može učiniti i u odnosu na već izabrane sudije", zaključio je Slijepčević.
(Beta)
