Kako je objasnila generalna sekretarka Skupštine Srbije Jana Ljubičić, na sednici tog radnog tela, 300 miliona dinara je ušteđeno na poziciji izbornih aktivnosti.

Prvobitni budžet Skupštine Srbije bio je oko 3,3 milijarde dinara, a nakon raspisivanja i predsedničkih izbora parlament je za te troškove iz budžetske rezerve dobio još 600 miliona. Međutim, taj novac nije u potpunosti potrošen, pa se tako u budžet Srbije vraća 300 miliona.

Ljubičićeva je objasnila da je tako ukupan budžet Skupštine za ovu godinu bio oko 3,9 milijardi dinara, a predloženim rebalansom taj budžet iznosi oko 3,6 milijradi dinara.

Što se tiče redovnih troškova Skupštine Srbije, ona je navela da je došlo do prerasposele na nekim pozicijama, pa je tako 120 miliona dinara koji su bili predviđeni za spoljne radove na zgradama parlamenta, poput rada na fasadi, preraspodeljeno na tekuće troškove.

Ljubičićeva je to objasnila potrebom da prioritet u vreme ekonomske krize bude unutrašnje održavanje zgrade kako bi ona bila funkcionalna budući da je stara i da stalno postoji potreba za popravkama i održavanjem.

"Nije neophodno nastaviti rad na fasadi s obzirom na to da su tekuće popravke zgrade i održavanje u ovom momentu bitnije", rekla je Ljubičićeva.

Pošto su pojedini članovi Odbora na sednici ukazali da zapravo Skupština nije napravila uštede, već Republička izborna komisija i to od sredstava koje je naknadno dobila nakon raspisivanja predsedničkih izbora, koji prvobitno nisu bili predviđeni budžetom za ovu godinu, Ljubičićeva je novinarima, nakon sednice Odbora, objasnila da je budžet RIK-a deo skupštinskog budžeta.

Ona je napomenula da RIK nije samostalno pravno lice i da zato budžet te komisije pripada parlamentu i pozvala i druge državne organe da prate trend Skupštine i da sami štede u vreme ekonomske krize.

Predsednik Odbora Zoran Babić je naglasio da je rebalans budžeta u skladu sa vremenom u kome se Srbija nalazi.

Poslanici Skupštine Srbije završili su danas u celini raspravu o zakonima koji su na dnevnom redu tekuće sednice, o kojima će se izjasniti u 16 sati.

Poslanici će se tako posle podne izjasniti o izmenama Zakona o vanparničnom postupku, koje bi trebalo, prema uverenju predlgača SNS, da reše problem "pravno nevidljivih" osoba u Srbiji, kao i dopunama Zakona o javnom beležništvu, koje primenu tog zakona odlažu za 1. mart 2013. godine.

Poslanici opozicije nisu osporili potrebu rešavanja tog pitanja, ali su ukazali na mogućnost zloupotreba i korupcije ukoliko izmene budu usvojene.

SNS je odbacila takve primedbe, navodeći da bi u slučaju lažnog svedočenja u cilju upisa u matičnu knjigu rođenih bio pokrenut krivični postupak, a odgovorni bi mogli da dobiju i do pet godina zatvora.

SNS je istakla i da u Srbiji zvanično 6.500 ljudi nije upisano u matične knjige, a njihov realan broj dostiže i cifru od oko 20.000.

Poslanici su sedmu vanrednu sednicu započeli pre dva dana, nakon tronedeljne letnje pauze.

Srpska napredna stranka, koja je predlagač oba zakona, očekuje da će izmene Zakona o vanparničnom postupku, na koji je podneto ukupno devet amandmana, doprineti rešavanju problema "pravno nevidiljivih" osoba.

Načelnu raspravu o tom aktu, koju su poslanici vodili u sredu, obeležila je polemika poslanika SNS i DS o tome ko je autor predloženih izmena, posle optužbe demokrata da su izmene plagijat, odnosno istovetne onima koje su oni predložili u januaru, što su naprednjaci negirali.

Dopune Zakona o javnom beležništvu, na koji je podnet jedan amandman, predviđaju primenu tog zakona od 1. marta naredne godine, umesto od 1. septembra ove, kako je prvobitno bilo planirano.

(Tanjug,Foto: Tanjug/Nemanja Jovanović))