Krijumčarenjem robe koja je bez naplate poreza na dodatu vrednost fiktivno izvožena na sever Kosova budžet oštećen za oko 300 miliona evra, utvrdila ekipa "Insajdera".
Krijumčarenjem robe koja je bez naplate poreza na dodatu vrednost fiktivno izvožena na sever Kosova i Metohije, navodno za potrebe tamošnjeg srpskog stanovništva, a zatim plasirana južno od Ibra ili vraćana u Srbiju i prodavana na crno, srpski budžet je oštećen za oko 300 miliona evra, utvrdila je ekipa produkcije "Insajder".
U prvoj emisiji novog serijala "Insajdera", koji se emituje na TV B92, konstatuje se da je uredba Vlade Srbije iz 2005. o ukidanju naplate PDV-a za robu koja odlazi na KiM bila zapravo inicijator šverca neslućenih razmera, od kojeg su veliku korist ostvarili pojedinci, a ne građani severa Kosova ili srpskih enklava koji danas kupuju robu po istim cenama kao u centralnoj Srbiji.
Osnovni vid protivpravnog bogaćenja je, kako je utvrđeno, fiktivni izvoz robe koja je vraćana u centralnu Srbiju, a vlada Mirka Cvetkovića je tek pri kraju svog mandata ponovo uvela naplatu PDV-a za robu koja ide na Kosovo.
Koliko je ovaj posao bio razgranat svedoči statistika, prema kojoj je do 2005. godine 249 preduzeća iz centralne Srbije bilo prisutno na Kosovu, a danas ih je 1.683, što navodi na zaključak da su mnoge kompanije iz centralne Srbije otvarale ćerke firme na Kosovu kako bi same sebi izdavale potvrde o zapravo fiktivnom prometu robe.
Roba, kako je utvrdio "Insajder", često uopšte nije ulazila na područje Kosova ili se alternativnim prelazima preko administrativne linije vraćala u Srbiju, a takve malverzacije omogućila je i činjenica da Poreska uprava Srbije, kosovska carina i Euleks nemaju zajedničku evidenciju koja bi potvrdila koliko se zaista robe uvozi na Kosovo.
Najveću zaradu, prema saznanjima ekipe "Insajdera", ostvaruju trgovci gorivom, a milionske profite ostvarivale su firme sa jednim ili dva zaposlena, poput "Knez petrola", "Knežević petrola", "Bisina univerzala" ili "Taxi petrola".
Velika zarada je ostarivana i na fiktivnom uvozu polovnih automobila na sever Kosova, jer ti automobili nisu ni ulazili na Kosovo, već su, uz potvrdu sa administrativnog prelaza, registrovani u policijskim upravama sa Kosova izmeštenim u centralnu Srbiju.
Značajna je i zarada na proizvodima široke potrošnje, pa tako, prema proračunu "Insajdera", krijumčar koji izveze kamion slatkiša na Kosovo pa ga onda vrati u centralnu Srbiju zarađuje 12.600 evra po osnovu neplaćenog PDV-a, a tolika je i šteta za budžet Srbije.
U novom serijalu "Insajdera", posvećenom kriminalu na severu Kosova, otkriva se da je to bio samo jedan od načina na koji je Srbija trpela velike finansijske gubitke pod devizom pomoći Srbima u južnoj pokrajini.
Tako je, prema proračunima "Insajdera", za deset godina više od 600.000 evra svakog dana iz centralne Srbije odlazilo na Kosovo, bez gotovo ikakve kontrole trošenja novca, pa su tako isplaćivane duple plate Srbima koji su navodno ostali da rade u javnim preduzećima na Kosovu, a zapravo su izmešteni iz pokrajine, za otkup stanova koji je vršen uz ogromne provizije, građu objekata koji nikada nisu napravljeni.
(Tanjug/Foto: Ilustracija-Guliver/Getty Images)
U prvoj emisiji novog serijala "Insajdera", koji se emituje na TV B92, konstatuje se da je uredba Vlade Srbije iz 2005. o ukidanju naplate PDV-a za robu koja odlazi na KiM bila zapravo inicijator šverca neslućenih razmera, od kojeg su veliku korist ostvarili pojedinci, a ne građani severa Kosova ili srpskih enklava koji danas kupuju robu po istim cenama kao u centralnoj Srbiji.
Osnovni vid protivpravnog bogaćenja je, kako je utvrđeno, fiktivni izvoz robe koja je vraćana u centralnu Srbiju, a vlada Mirka Cvetkovića je tek pri kraju svog mandata ponovo uvela naplatu PDV-a za robu koja ide na Kosovo.
Koliko je ovaj posao bio razgranat svedoči statistika, prema kojoj je do 2005. godine 249 preduzeća iz centralne Srbije bilo prisutno na Kosovu, a danas ih je 1.683, što navodi na zaključak da su mnoge kompanije iz centralne Srbije otvarale ćerke firme na Kosovu kako bi same sebi izdavale potvrde o zapravo fiktivnom prometu robe.
Roba, kako je utvrdio "Insajder", često uopšte nije ulazila na područje Kosova ili se alternativnim prelazima preko administrativne linije vraćala u Srbiju, a takve malverzacije omogućila je i činjenica da Poreska uprava Srbije, kosovska carina i Euleks nemaju zajedničku evidenciju koja bi potvrdila koliko se zaista robe uvozi na Kosovo.
Najveću zaradu, prema saznanjima ekipe "Insajdera", ostvaruju trgovci gorivom, a milionske profite ostvarivale su firme sa jednim ili dva zaposlena, poput "Knez petrola", "Knežević petrola", "Bisina univerzala" ili "Taxi petrola".
Velika zarada je ostarivana i na fiktivnom uvozu polovnih automobila na sever Kosova, jer ti automobili nisu ni ulazili na Kosovo, već su, uz potvrdu sa administrativnog prelaza, registrovani u policijskim upravama sa Kosova izmeštenim u centralnu Srbiju.
Značajna je i zarada na proizvodima široke potrošnje, pa tako, prema proračunu "Insajdera", krijumčar koji izveze kamion slatkiša na Kosovo pa ga onda vrati u centralnu Srbiju zarađuje 12.600 evra po osnovu neplaćenog PDV-a, a tolika je i šteta za budžet Srbije.
U novom serijalu "Insajdera", posvećenom kriminalu na severu Kosova, otkriva se da je to bio samo jedan od načina na koji je Srbija trpela velike finansijske gubitke pod devizom pomoći Srbima u južnoj pokrajini.
Tako je, prema proračunima "Insajdera", za deset godina više od 600.000 evra svakog dana iz centralne Srbije odlazilo na Kosovo, bez gotovo ikakve kontrole trošenja novca, pa su tako isplaćivane duple plate Srbima koji su navodno ostali da rade u javnim preduzećima na Kosovu, a zapravo su izmešteni iz pokrajine, za otkup stanova koji je vršen uz ogromne provizije, građu objekata koji nikada nisu napravljeni.
(Tanjug/Foto: Ilustracija-Guliver/Getty Images)
