"Akcioni plan" vlade Srbije, koji će u ponedeljak u Briselu predstaviti premijer Vojislav Koštunica, mora biti prihvaćen i od Haškog suda koji će i doneti konačan stav o tome da li je Beograd ostvario punu saradnju, rekli su zvaničnici Evropske unije.

Ključno očekivanje EU i Haškog suda je, takodje, kako je predočeno, da plan obuhvata i preustrojstvo službi bezbednosti i svih drugih poluga vlasti sa ciljem da se zajamči postizanje pune saradnje i, neizostavno, hapšenje haškog optuženika Ratka Mladića.

Premijer Koštunica će sutra "trojci" Evropske unije u Briselu predstaviti "akcioni plan" srpske vlade za uspostavljanje pune saradnje s Haškim sudom.

To bi omogućilo obnovu pregovora o stabilizaciji i pridruživanju EU i Srbije, stavili su do znanja funkcioneri u Savetu ministara Evropske unije i Evropskoj komisiji, dodavši da je "jasno" da je s planom upoznato samo nekoliko najbližih saradnika srpskog premijera.

Koštunica će se predveče, na margini zasedanja šefova diplomatija EU, sastati s predsedavajućim, finskim ministrom Erki Tuomiojom, evropskim komesarom Olijem Renom i visokim predstavnikom Havijerom Solanom.

Jedna "radna grupa" Evropske unije, u kojoj će biti predstavnici finskog predsedništva EU, Evropske komisije i visokog predstavnika Solane, će pratiti sprovodjenje "akcionog plana", veoma slično politici i postupku EU u slučaju Hrvatske i, sada već uhapšenog, hrvatskog generala Ante Gotovine.

Funkcioneri Saveta ministara EU su objasnili da bi to značilo da bi, isto kao i u slučaju Hrvatske i Gotovine, pregovori EU-Srbija mogli biti obnovljeni i ako Mladić ne bi odmah bio u Hagu.

Bitno bi bilo da Haški sud i EU, a posebno Evropska komisija koja odlučuje o nastavku pregovora, zaključe da je srpska vlada sve učinila što se očekuje kao dokaz da je puna saradnja s Hagom ostvarena.

Ali, naglašeno je, to znači da svakako mora biti potpuno sigurno da je sve učinjeno da se Mladić u vrlo doglednom roku nadje u nadležnosti Haškog suda.

Tu je, kako je rečeno Beti, od presudne važnosti da postoji politička volja srpske vlade i prvenstveno premijera.

U Briselu će u utorak i predsednik Srbije Boris Tadić razgovarati s predsednikom Evropske komisije Žozeom Manuelom Barozom i visokim predstavnikom Solanom.

Tadić će u sredu razmeniti mišljenje s generalnim sekretarom NATO-a Japom de Hopom Sheferom i ambasadorima u Savetu Atlantskog saveza.

Zvaničnici u Savetu ministara EU su želeli da podsete da je prva zamisao o "akcionom planu" došla sa srpske strane i da su to ministri EU prihvatili na junskoj raspravi o tome kako pomoći Srbiji da premosti sadašnju veoma tešku situaciju.

Zaključeno je da "treba pomoći Srbiji da pomogne sebi i Evropi" kako bi se premostio zastoj pregovora o pridruživanju, usled manjkave saradnje s Haškim sudom i da bi se vlastima i srpskom narodu dala podrška za prevazilaženje velikih teškoća u rešavanju kosovskog pitanja, imajući u vidu moguće, a za demokratske snage takodje neizvesne izbore u Srbiji, ako bi ovakvo stanje ostalo nepromenjeno.

Izvori finskog predsedništva EU su saopštili i da će Solana šefovima diplomatija Unije obrazložiti plan buduće misije EU na Kosovu, pošto se nadje rešenje za status te pokrajine.

Taj plan su Solana i njegovi saradnici izradili zajedno sa Evropskom komisijom i prva verzija je u junu predstavljena liderima i ministrima EU.

Izaslanik UN za rešavanje statusa Kosova Marti Ahtisari će u ponedeljak, takodje, obavestiti ministre EU o izveštaju koji je podneo Savetu bezbednosti UN i daljim koracima koje on smera da predloži za pokretanje direktnih pregovora Beograda i Prištine o rešavanju statusa, kao i nastavku pregovora o decentralizaciji i drugim pitanjima.

(Beta)