Delegacije Beograda i Prištine završile su u četvrtak u Beču, nešto posle 17 časova, sastanak o decentralizaciji Kosova, kojim su nastavljeni pregovori o tehničkim pitanjima.

U prvom delu sastanka pregovarači nisu načinili vidniji pomak, zbog, kako je rekao koordinator srpskog pregovaračkog tima Slobodan Samardžić, namere albanskih pregovarača da nadležnosti za srpske opštine prenesu i na opštinske sredine na Kosovu u kojima su Albanci u većini.

Pre sastanka, srpska strana je saopštila da i dalje traži da se na Kosovu osnuje 12 novih srpskih opština, dok prištinski tim nudi osnivanje pet novih opština.

Pored formiranja novih opština, u središtu pažnje prvog dana dvodnevnog sastanka bile su i njihove granice, kao i pitanje Kosovske Mitrovice.

Sastankom je predsedavao zamenik specijalnog izaslanika UN za status Kosova Alber Roan, koji je izjavio da obe strane moraju da budu fleksibilnije i da popuste u svojim zahtevima.

"Do sada smo napravili poneki pomak, ali još preostaju prevelike razlike u stavovima", kazao je on u četvrtak u izjavi novom bečkom dnevniku "Austrija".

Pregovarači su nakon diskusije o zdravstvu, popodne nastavili raspravu o nadležnostima srpskih opština u obrazovanju, kulturi, policiji, pravosudju i drugim oblastima.

Neslaganja oko veza srpskih opština sa Beogradom

Veze srpskih opština na Kosovu sa Beogradom izazvale su najveća neslaganja srpskih i albanskih pregovarača na sastanku u Beču.

Koordinator srpskog pregovaračkog tima Slobodan Samardžić je nakon sastanka izjavio da su pregovarači najpre razgovarali o pravima opština na dodatne nadležnosti, a zatim su prešli na razgovore o pojedinim nadležnostima i funkcijama opština.

"Albanska delegacija je pokušala da neke stvari oko kojih smo se dogovorili tokom proteklih rundi razgovora vrati na nekakav početak, pre svega kada je reč o vezama sa Beogradom. Dakle, o finansiranju srpskih opština, saradnji u oblasti tehničke pomoći, kadrova, itd. Te su stvari bile nekako utvrdjene ranije iako nisu bile dogovorene", rekao je on.

Samardžić je kazao da su ranije utvrdjena prava Beograda da na otvoren i proverljiv način direktno finansira srpske opštine.

"Ovoga puta su Albanci pokušali da to vrate na početak i da ne priznaju jednu takvu mogućnost, da relativizuju takav pristup, pa su onda bili protiv toga da beogradske vladine institucije i agencije uopšte finansiraju i pomažu srpske opštine na Kosovu", naglasio je Samardžić.

Samardžić je naveo da je i predsedavajući pregovora, zamenik izaslanika UN Alber Roan skrenuo pažnju albanskoj strani da ne vraća razgovor na nivo koji je prevazidjen.

"Albanci pokušavaju da maglovitim formulacijama dodju do jednog predloga koji će biti uopšten, nejasan, koji će se primenjivati onako kako oni žele. Njihov cilj je da sve odluke koje donesu Beograd i srpske opštine u pogledu saradnje, budu predmet njihove političke arbitraže. Ta stvar nije prošla kod nas i mi smo argumentima pokazali da je to neprihvatljivo, da nije dobro za razvoj odnosa na Kosovu i Metohiji", rekao je Samardžić.

On je naveo da je cela strategija Beograda bila da o vezama sa srpskim opštinama na Kosovu mora dugo, ozbiljno i detaljno da se razgovara.

"Prethodna ideja izaslanika UN Martija Ahtisarija i UNOSEK-a je bila da se nekako brzo prelazi preko tih stvari. Sada se videlo da to mora da potraje što je stav Beograda i nadamo se da će potrajati", dodao je Samardžić.

On je kazao da "albanska strana nije prihvatila da se navede da se široke nadležnosti tiču srpskih opština i opština drugih nealbanskih zajednica".

"To je naš predlog. Nije ga prihvatila, ali je ovo bila prilika da mi pokažemo da je to neophodno i da bez toga nema smisla razgovarati o decentralizaciji. Decentralizacija u ovom kontekstu jeste tema kako na bolji i sigurniji način obezbediti prava na slobodu kretanja, život, školovanja, srpske zajednice na Kosovu. Imam utisak da UNOSEK bolje razume naše argumente i da će u daljem toku pregovora ta stvar prevladati", naglasio je Samardžić.

Kosovska delegacija je izrazila zadovoljstvo razgovorima, a šef pregovaračkog tima Ljutfi Haziri je rekao da je "stav Prištine prema manjinskim zajednicama pozitivan".

"Priština će ih integrisati, približiti institucijama, ojačaće lokalnu vlast, i regulisaće prava zajednica. Verujemo da će naš pozitivni pristup biti prihvaćen od strane srpske delegacije", rekao je Haziri i optužio Beograd da vraća pregovore unazad.

"Na žalost shvatili smo danas da se Beogard vraća na februarski dnevni red, time što deli zajednice i sa ostalim principima sa kojima se ne slažemo i na osnovu kojih Kosovo, kao nezavisna i suverena država, neće biti funkcionalna. Neće biti nikakvih pogodnosti čak ni za kosovske Srbe", objasnio je Haziri.

Pregovori Beograda i Prištine o tehničkim pitanjima nastavljaju se u petak u Beču, razgovorima o zaštiti verskog i kulturnog nasledja, i ljudskim pravima i zaštiti etničkih zajednica na Kosovu.




O novim opštinama 15. septembra u Beču

Pregovori o decentralizaciji na Kosovu i Metohiji biće nastavljeni 15. septembra novom rundom razgovora u Beču.

Pošto dve delegacije nisu uspele da na pregovorima u četvrtak iscrpe sav dnevni red dogovoreno je da se o broju novih opština i njihovih granica održi novi sastanak.

"Danas nije ispunjeno sve ono što je bilo planirano. Nisu stigle na red nove opštine i njihove granice, jer smo ozbiljno razgovarali o nadležnostima, finansiranju i vezama opština. Dogovorili smo se da 15. septembra nastavimo razgovor na teme do kojih nismo stigli. Da čitav jedan dan posvetimo temi novih opština i njenih granica", najavio je koordinator srpskog pregovaračkog tima Slobodan Samardžić.

(agencije/MONDO)