Šefovi diplomatija Evropske unije u Briselu nisu postigli dogovor o obnovi pregovora o pridruživanju sa Beogradom i jedino su istakli "spremnost da se podrži Srbija na putu u Evropu".

Iako su se čuli predlozi Švedske, Češke i Španije da se liderima EU, koji se sastaju u četvrtak, predloži da novu raspravu o Srbiji zakažu za 22. januar, prevladao je stav članica EU, na čelu s Holandijom, Francuskom, Velikom Britanijom i Irskom, da se pregovori ne obnavljaju pre izbora i dok vlada u Beogradu ne pruži opipljive dokaze o spremnosti i konkretnim potezima koji o saradnji s Haškim sudom - a to znači i neizostavno hapšenje optuženog Ratka Mladića.

Medjutim, kako tvrde diplomatski izvori Tanjuga i Bete u Briselu, premijer Italije Romano Prodi pokrenuće ove nedelje na samitu EU raspravu o Srbiji sa zahtevom da se s Beogradom uslovno obnove pregovori o pridruživanju. Prodi smatra da bi sa Srbijom trebalo nastaviti pregovore, a da bi uslov za potpisivanje sporazuma bilo ostvarenje pune saradnje s Haškim tribunalom.

Pred završetak ministarskog sastanka, Tanjugovi izvori su izrazili sumnju u mogućnost postizanja kosenzusa o pitanju nastavka pregovora sa Srbijom, zbog podeljenosti unutar EU. Veći broj članica EU, predvodjenih Italijom, Španijom i Grčkom, želele su da pregovori sa Srbijom budu nastavljeni "što je moguće pre", ali tome su se protivile Velika Britanija, Holandija i Francuska, insistirajući na prethodnom ostvarenju "pune saradnje" s Haškim tribunalom.

Šef španske diplomatije Migel Anhel Moratinos (na slici dole) izjavio je uoči sastanka da "ima teškoća" oko dogovora da se obnove pregovori o pridruživanju sa Srbijom, ali da će Madrid na tome insistirati, "uz logičan zahtev za postizanje pune saradnje s Haškim sudom". Španski funkcioneri na zasedanju su, istovremeno, stavili do znanja da je jedna od zamisli da ministri EU "preporuče" šefovima država i vlada Evropske unije, koji zasedaju krajem nedelje, da se "temeljna rasprava o odnosima sa Srbijom, uključujući obnovu pregovora", održi 22. januara.

Italija i Španija za, Holandija kategorično protiv

Italijanski ministar inostranih poslova Masimo d'Alema je, uoči rasprave, stavio do znanja da Italija insistira na tome da se pregovori o pridruživanju s Beogradom odmah "uslovno obnove".

Šef švedske diplomatije Karl Bilt založio se, pak, da se uputi "snažan podsticaj" Srbiji i njenim demokratskim snagama za brzo uključivanje u EU, uz zamisao da se nova temeljita rasprava o odnosima sa Srbijom održi 22. januara. Bilt je stavio do znanja da bi se posle izbora u Srbiji, 21. januara, u očekivanju pobede demokratskih snaga i formiranja stabilne proevropske vlade, Srbiji pomoglo da se ubrzano pridruži Evropskoj uniji.

Holandski ministar spoljnih poslova Bernard Bot izjavio je da u Savetu ministara EU ne postoji saglasnost o nastavku pregovora sa Srbijom i da je Holandija medju zemljama koje se protive takvoj odluci.

"Ima onih koji žele pozitivniji stav kada je reč o evropskoj perspektivi, a Holandija je medju onima koji se zalažu da se koristi isti rečnik kao i do sada, što znači da Srbija, naravno, ima evropsku perspektivu, ali da postoji uslov -saradnja sa sudom u Hagu, što je za nas veoma važan element", izjavio je Bot na sastanku Saveta ministara EU. "Nismo za nastavak pregovora", kategoričan je bio Bot.

Tanjugovi izvori kažu i da je na tvrd stav protivnika nastavka pregovora o Sporazumu uticala i debata o eventualnoj obustavi pregovora sa Turskom, pitanja oko kojeg takodje, ne postoji konsensus unutar EU. Naime, pojedine zemlje koje su za nastavak pregovora sa Turskom, poput Velike Britanije, smatraju da je neprihvatljivo da sa vladom u Ankari budu obustavljeni pregovori, a da u isto vreme Beogradu bude oprošten haški uslov.

Prodi pokreće raspravu o Srbiji na samitu EU

Premijer Italije Romano Prodi pokrenuće na samitu EU raspravu o Srbiji sa zahtevom da se s Beogradom uslovno obnove pregovori o pridruživanju. Prodi smatra da bi sa Srbijom trebalo nastaviti pregovore, a da bi uslov za potpisivanje sporazuma bilo ostvarenje pune saradnje s Haškim tribunalom.

Samit je planiran za četvrtak i petak u Briselu, a ocene stanja na Balkanu i u Srbiji biće "smernice" za ono što će dvadesetpetorica odlučiti o saradnji sa Beogradom posle izbora u Srbiji 21. januara.

Zvaničnici bliski visokom predstavniku Havijeru Solani, koji će u četvrtak u Briselu razgovarati sa predsednikom Srbije Borisom Tadićem, istakli su da će odmah posle izbora u Srbiji doći do temeljinijeg razmatranja "politike EU prema Srbiji", uključujući pitanje daljih pregovora o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Neimenovani zvaničnici su dodali da će ishod izbora uticati na stav EU o saradnji sa Srbijom.

Komesar za proširenje EU Oli Ren je izjavio posle zasedanja ministara spoljnih poslova EU da će EU moći da obnovi pregovore sa Srbijom o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju čim ona ostvari punu saradnju sa Haškim sudom. "Uveren sam da će, zahvaljujući svom značajnom administrativnom kapacitetu, Srbija biti u stanju da se brzo priključi drugim zemljama regiona i ostvari postojan napredak u evropskoj integraciji" dodao je Ren.

Na pitanje novinara može li rezultat izbora u Srbiji promeniti stav EU o uslovljavanju obnavljanja pregovora njenom punom saradnjom sa Haškim sudom, predsedavajući, finski ministar Erki Tuomioja je rekao da "izbori ne mogu promeniti ništa, već konkretna akcija srpske vlade u saradnji s tribunalom u Hagu".

Komesar Ren je izjavio da "ljudi u Srbiji i glasači treba da odluče kakvu budućnost Srbije žele. Ja bih veoma voleo da vidim da srpski glasači ostave za sobom nacionalističku prošlost i izaberu evropsku budućnost. To je u njihovim rukama".

Po Renu, cilj EU jeste da Srbiju približi Uniji kroz niz mera, poput viznih olakšica, stipendija i regionalnog slobodnog tržišta.


(agencije/MONDO)