• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

RIK: Do 18 sati - 51,51 odsto

Do 18 sati na parlamentarnim izborima u Srbiji glasalo je 51,51 odsto ili 3.427.402 birača, podaci su Republičke izborne komisije (RIK).

Do 18 sati na parlamentarnim izborima u Srbiji glasalo je 51,51 odsto ili 3.427.402 birača, podaci su Republičke izborne komisije (RIK).

To je veća izlaznost nego na prethodnim parlamentarnim izborima u ovo vreme.
Prema podacima RIK, do 18 sati u Vojvodini je izlaznost bila 51,65 odsto, slično i u centralnoj Srbiji, a u Beogradu 49,77odsto.

RIK je saopštio da glasanje teče bez većih primedbi.

Prema poslednjim podacima CeSID-a, na birališta u Srbiji je do 17 sati izašlo 46,4 odsto glasača. Ako se ovakav trend izlaznosti nastavi, do zatvaranja biračkih mesta u 20 sati glasaće 60 odsto ili četiri miliona gradjana Srbije, prognoziraju u CeSID-u.

Na parlamentarne izbore u Srbiji do 14 časova izašlo je, prema podacima sa 353 biračka mesta, 30,5 odsto ili 95.950 birača, saopštila je Republička izborna komisija (RIK).

Direktor Republičkog zavoda za statistiku Dragan Vukmirović precizirao je da je toliko birača izašlo na teritoriji Srbiji bez Kosova i Metohije.

Vukmirović je podsetio, poredjenja radi, da je na prethodnim izborima u decembru 2003. godine do 14 sati glasalo 29,7 odsto birača.

U centralnoj Srbiji je izašlo 31, 01 odsto birača, u Vojvodini je odziv bio 29,18, a u Beogradu 30,06 odsto birača.

Kada je reč o Kosovu i Metohiji, do 14 sati u Štrpcima je glasalo 27,6 odsto birača, u Kosovu Polju 14,4, u Lipljanu 36,2, u Obiliću 23,5, u Prištini 20,2, u Podujevu 66,6, u Zubinom Potoku 38 odsto, u Zvečanu 24, u Leposaviću 25 i u Vučitrnu 28 odsto birača, naveo je Vukmirović.

Prema podacima CeSID-a, izlaznost do 14 časova je bila 30,9 odsto, što je 1,6 odsto više nego na parlamentarnim izborima 2003. godine.

Do 14 časova u centralnoj Srbiji glasalo je 31,5 odsto, u Vojvodini 30,3 odsto, a na Kosovu i Metohiji 26,8 odsto birača, naveli su iz CeSID-a.

Direktor CeSID-a Zoran Lučić je ocenio da je dosadašnji odziv birača izuzetan za Srbiju i dodao da je od devet do 14 časova na birališta izlazilo pet odsto glasačkog tela na sat.

Lučić je procenio da će ako se dosadašnji trend nastavi, izlaznost na današnjim parlamentarnim izborima u Srbiji biti nezabeležen od septembra 2000. godine.

Direktor programa CeSID-a Marko Blagojević rekao je da nepravilnosti koje su CeSID-ovi posmatrači zabeležili nisu takvog obima i karaktera da bi mogli da utiču na regularnost izbora.

On je dodao da su slučajevi glasanja bez lične karte "postali tradicija" izbornih procesa u Srbiji i da su takve nepravilnosti zabeležene u Vranju, Leskovcu, niškoj regiji, Novom Pazaru, Tutinu, Sjenici i Lazarevcu.

"Takvih primera je bilo desetak. Medjutim, zabeleženi su i pravi 'hitovi' - u Požegi, na primer, predsednik biračkog odbora nije dozvolio članovima proširenog sastava, odnosno predstavnicima političkih stranaka da učestvuju u radu biračkog odbora, rekavši da je on gazda", naveo je Blagojević.

On je naveo i primer iz Gadžinog Hana, gde je na jednom biračkom mestu predsednika biračkog odbora zamenio njegov brat blizanac, koji nije akreditovan, dok je na jednom biračkom mestu u Sandžaku došlo do isterivanja sa biračkog mesta predstavnika jedne grupe partija i posmatrača CeSID-a.

"Ovu informaciju proveravamo, kao i informaciju da je na jednom biračkom mestu u Negotinu neko nudio novac", rekao je Blagojević.

On je raspoloženje birača ilustrovao slučajem iz Sombora, gde je došlo do petnaestominutnog zastoja u glasanju, jer je jedan birač po svaku cenu hteo da njegov listić bude prvi u kutiji, ali ga je preduhitrila jedna žena, pa je došao u konflikt sa biračkim odborom.

Ovo su prvi parlamentarni izbori nakon što je Srbija prošle godine ponovo stekla samostalnost, a sedmi od uvodjenja višestranačke demokratije 1990. godine. U trci za novi saziv srpskog parlamenta su kandidati 20 izbornih lista, medju kojima je i šest lista nacionalnih manjina.

Bira se 250 poslanika od 3.799 kandidata koji predstavljaju 40 stranaka, koalicija i udruženja gradjana, a o regularnosti izbora brine više od 3.800 domaćih i 468 stranih posmatrača.

(MONDO/agencije)

Komentari 0

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

special image