
Selaković je naveo da 593 sudija godišnje prime oko 600.000 predmeta, pa je tako uzimajući u obzir i zastarele predmete na kraju 2012. godine broj nerešenih predmeta bio oko 1,2 miliona.
Procenat neizvršenih predmeta, kako je ukazao, je od 70 do 86 odsto, pa se postavlja pitanje svrhe rada prekršajnih sudova i vođenja postupka ako oni zastarevaju, a kazne se ne naplaćuju.
"Prekršajni sudovi moraju da budu lice efikasnost pravosuđa, a stvarnost je obrnuta i uveren sam da će ovaj zakon to poboljšati", istako je ministar.
Inače, zakon predviđa da rokovi zastarelosti budu povećani sa dve na četiri godine, potom uvođenje prekršajnog naloga, kao i uvođenja dva registra - sankcija i neplaćenih novčanih kazni.
Uvođenje prekršajnog naloga, koji je nov pravni institut i koji se već primenjuje u susednim i većini evropskih zemalja, kako je objasnio Selaković, omogućiće pojednostavljivanje procesuiranja blažih prekršaja uz značajno smanjenje troškova za državne organe.
Prekršiocima se izdavanjem naloga omogućuje da u slučaju plaćanja polovine kazne ostvare značajne uštede, što bi trebalo da poveća naplatu kazne, a time i veći priliv novca u budžet, precizirao je ministar.
"Primenom tog naloga prestaće plaćanje fiksne kazne na licu mesta, čime se smanjuje mogućnost korupcije policijskih i inspekcijskih organa", naveo je Selaković.