"Tužan dan za Srbiju"

Vučić je posle parastosa žrtvama "Oluje", rekao da je danas tužan dan za celu Srbiju i sve Srbe ma gde oni živeli, i poručio da Srbija ne može da zaboravi najveće etničko čišćenje počinjeno posle Drugog svetskog rata.

"Toliko stradalih, a bez ozbiljne odgovornosti za one koji su zločine počinili. Jedina pouka koju možemo da izvučemo je da moramo da stvorimo jaku i moću Srbiju, jer jedino na taj način možemo da pomognemo našem narodu ma gde on bio", poručio je Vučić.

Vučić je naglasio da Srbija apeluje međunarodnu zajednicu da oni koji su skrivili žločine odgovoraju i budu kažnjeni.

"Ratni zločini nikad ne zastarevaju", podsetio je Vučić, i oni koji su ih počinili kad-tad će i odgovarati, dodao je on.

"Govoriću u Beogradu na isti način kako sam govorio u Zagrebu. Mi Srbi imamo pravo da kažemo da je tuga danas dominanatan osećaj, ali imali smo i snage da prezremo one koji su u naše ime činili zločine. Nadamo se da će i drugi narodi na Balkanu imati snage da prezru one koji su u njihovo ime činili velike i teške zločine", istakao je Vučić.

Upitan šta se dešava sa rešavanjima otvorenih pitanja na relaciji sa Hrvatskom vezanih za imovinu Srba, stanarska prava, penzije, Vučić je rekao da se sve to pomerilo sa mrtve tačke i da Srbija ispunjava svoj deo dogovora postignutog prilikom njegove posete Zagrebu.

"Očekujemo od njih da se konačno krene sa isplatom penzija i reši pitanje stanarskih prava, a radimo i na povraćaju zemljišta koje je oteto", kazao je Vučić.

On je dodao da ima mnogo problema na čijem rešavanju Srbija i Hrvatska sada zajedno rade i naglasio da će položaj Srbija u Hrvatskoj, ali i izbeglih u budućnosti biti bolji i da će oni osetiti veću brigu i snagu Srbije.

Vučić je rekao i da uprkos različitim stavovima, Srbija i Hravatska pokušavaju da na racionanoj osnovi postave svoje odnose i da rešavaju probleme.

Parastos žrtvama u Srkvi Svetog Marka u Beogradu služio je vladika Atanasije sa sveštenstvom.

On je podsetio da već 18 godina služi pomen, dok se u Hrvatskoj slavi Dan pobede.

"Šta se slavi, progon više od 250.000 Srba", upitao je vladika Atanasije.

On je, ipak, poručio da veruje da će se pronaći rešenje za povratak izbeglih uz trud države i međunarodne zajednice.

"Verujemo da ćemo uz trud naše države i savez međunarodne zajednice naći rešenje za vaš povratak na područja gde je vaš život razoren", poručio je prisutnim izbeglicama iz Hrvatske  vladika Atanasije.

Litrugiji su prisustvovali i predsednik Skupštine Srbije Nebojša Stefanović, načelnik Generalštaba Ljubiš Diković, članovi porodica ubijenih i nestalih, kao i brojni građani.

U hrvatskoj vojno-policijskoj akciji "Oluja" ubijeno ili nestalo više od 200.000 Srba.

Ekshumacije još traju, neke grobnice nisu ni otvorene, pa se još ne zna tačan broj poginulih, nestalih i prognanih.

U Hrvatskoj je 5. avgust državni praznik koji se slavi kao Dan pobede i domovinske zahvalnosti za akciju "Oluja" kojom su pod hrvatsku upravu vraćeni poslednji delovi teritorije koje su držali pripadnici srpskih vojnih jedinica.

Od 2000. taj dan se obeležava i kao Dan oružanih snaga Hrvatske.

Akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. ofanzivom hrvatske vojske, policije i Hrvatskog vijeća obrane (vojska bosanskih Hrvata) na područja Banije, Like, Korduna i severne Dalmacije, odnosno na samoproklamovanu Republiku Srpsku Krajinu.

Dan kasnije, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla hrvatsku zastavu.

U operaciji "Oluja" učestvovalo je 138.500 pripadnika hrvatske vojske, MUP-a i Hrvatskog vijeća obrane. Tim snagama su se, prema hrvatskim izvorima, suprotstavile srpske snage od oko 31.000 vojnika.

Područje zahvaćeno hrvatskom ofanzivom napustilo je gotovo celokupno srpsko stanovništvo.

Kolone izbeglica na traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima su preko područja pod kontrolom bosanskih Srba u zapadnoj i severnoj Bosni krenule ka Srbiji.

Vlasti u Srbiji su izbegličke kolone upućivale u centre u unutrašnjosti zemlje, uključujući i pokrajinu Kosovo.

Vojna akcija "Oluja" ubraja se u jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše SFRJ.

Nema preciznih podataka o žrtvama. Po nekim izvorima, u akciji hrvatske vojske "Oluja" nestalo je 1.805 osoba, a Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava tvrdi da je tokom te operacije poginulo ukupno 677 civila.

Celokupna akcija hrvatske vojske za cilj je imala zapravo iseljavanje celokupnog stanovništva srpske nacionalnosti, a nakon akcije zabeležena su paljenja, pljačke i likvidacije malobrojnih Srba koji nisu hteli da napuste svoje domove.

Ispražnjeno područje Tuđmanova vlada je nešto kasnije naselila izbeglicama hrvatske nacionalnosti iz BiH.

"Veritas" je saopštio da Srbi iz Hrvatske očekuju da Savet bezbednosti UN i Rezidualni mehanizam Haškog tribunala reaguju na inicijativu dokumentacionog centra za preispitivanje oslobađajuće presude hrvatskim generalima za akciju "Oluja", jer se došlo do novih dokaza.

Te nove činjenice ogledaju se, kako se navodi, u broju od 110 ekshumiranih posmrtnih ostataka Srba sa lokacija "Sveta Mare" u Šibeniku i "Gradsko groblje" u Zadru, koji su stradali u akciji "Oluja", i to na području i u vreme koje je bilo predmet haške optužnice.

Predstavnici nestalih i vladine Komisije za nestale u Srbiji nezadovoljni su sporošću ekshumacija i identifikacija pa od Vlade Hrvatske traže angažovanje svih kako bi to pitanje bilo konačno rešeno.

I pojedine nevladine organizacije u Hrvatskoj osuđuju to što ni posle 18 godina nema pravosnažnih presuda za ratne zlocicne počinjene tokom i neposredno nakon "Oluje", a brojne civilne žrtve rata nisu primereno obešećene.