Srbiju iz tog ropstva može izbaviti samo evropski protektorat, rekla je ona.

Drašković je povodom ukidanja prvostepene presude bivšim pripadnicima Državne bezbednosti (DB) rekla da su time oslobođene i ubice Slavka Churuvije, jer je, kako navodi, reč o ljudima koji su vodili čuvenu operaciju "Churan", završenu Slavkovim ubistvom.

"Sudija Sonja Manojlović, radnica službe bezbednosti, u koju je zaposlila i svoga sina, sudi sve predmete u kojima su, iako retko, optuženi debeovci. Rođenog brata njenog muža, Milorad Bracanović je zaposlio u Institutu za bezbednost, a zauzvrat je ona njega prevremeno i nezakonito oslobodila zatvora, iako je bio osuđen u specijalnom sudu", rekla je Drašković, prenosi "Politika".

Ona je dodala da je i visokog funkcionera službe Branka Crnog i njegovog šefa Radomira Markovića, takođe oslobodila optužbe za odavanje državne tajne.

"Nje se mi nećemo osloboditi sve dok ne dođu zapadna pravila i vrednosti u Srbiju", poručuje supruga lidera SPO.

Govoreći o ubistvu Ćuruvije, Drašković, je istakla da ga je Ratko Romić čekao u službenom "golfu" i da se nakon "tog posla" odvezao kući.

"I on je na slobodi, šeta se, gradi stanove, a nama ostaje da tražimo pravdu izvan Srbije, jer je u Srbiji nema. Tužilac Miljko Radosavljević samo ovde može držati godinama u fioci potpuno rešen slučaj ubistva Slavka Churuvije i ne odgovarati za to. Nadam se ne zadugo", ističe Drašković.

Naime, Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je prvostepenu presudu kojom su bivši pripadnici DB-a Milan Radonjić, Ratko Romić i Stevan Basta osuđeni na višegodišnje kazne zatvora zbog pokušaja ubistva lidera SPO Vuka Draškovića u Budvi 2000. godine i predmet vratio na ponovno suđenje.

To znači da je postupak protiv navodnih pomagača u atentatu na Draškovića vraćen na početak, odnosno naloženo je novo suđenje.

Apelacioni sud, ipak, ne precizira koje su činjenice nejasne i protivrečne i šta treba da se utvrdi u novom postupku.

Presudom Višeg suda u Beogradu od 18. juna prošle godine Radonjić, bivši načelnik beogradskog centra DB osuđen je na osam godina zatvora, a Basta i Romić, nekadašnji načelnici za unutrašnji i spoljni ekstremizam, na po sedam, zbog pomaganja u pokušaju ubistva Vuka Draškovića.

Odluku je jednoglasno donelo veće kojem je predsedavala sudija Tatjana Sretenović, koja je ocenila da je reč o teškom krivičnom delu i da su iskazi optuženih bili neubedljivi.

Trojici optuženih stavljeno je na teret da su davali savete atentatorima i prikupljali podatke radi "eliminisanja" Draškovića kao političkog protivnika vlasti Slobodana Miloševića.

Oni su, prema navodima optužnice, po nalogu svog šefa Radonjića, pratili Draškovića i fotografisali njegovu kuću u Budvi. Romić i Basta su album sa fotografijama

Draškovićevog stana u Budvi dali Radonjiću, a on ga je prosledio počiniocima atentata, pripadnicima Jedinice za specijalne operacije Leonidu Milivojeviću, Branku Berčeku i Nenadu Iliću.

Ova trojica su u postupku koji je ranije vođen pred Specijalnim sudom osuđena na višedecenijske zatvorske kazne.

Basta i Romić tvrdili su na suđenju da je sve što su radili na službenom putu u Budvi bio obaveštajni rad, jer je trebalo da se proprati Draškovićev susret sa američkim diplomatom Nikolasom Hilom.

To je, prema njihovim navodima, urađeno po pravilima službe, a ne zbog pomaganja budućim atentatorima.

Pokušaj atentata na Draškovića dogodio se 15. juna 2000. godine oko 23.30 sati, kada je na njega dok je sedeo u svom stanu u Budvi ispaljeno osam metaka iz pištolja sa prigušivačem, od kojih su ga dva okrznula sa leve i desne strane glave, nanevši mu lakše povrede.