Nova mreža sudova, koja podrazumva povećanje broja osnovnih sudova sa 34 na 66, predložena je kako bi se otklonili nedostaci postojeće, budući da je ona bila neefikasna, a građanima je otežavala pristup pravdi, poručio je ministar
Selaković, koji pred poslanicima "brani" set zakona iz oblasti pravosuđa, među kojima je i o sedištima sudova i tužilaštava, rekao je da će se mreža osnovnih sudova i javnih tužilaštava na Kosovu i Metohiji određivati posebnim zakonom, a to rešenje, dodao je, u skladu je sa svim merama koje je vlada preduzela, a istovremeno štiti teritorijalni intrgritet zemlje.
Set zakona iz pravosuđa, kako je rekao, predložen je nakon detaljne analize stanja u pravosuđu, a ti predlozi su samo prvi korak u ostvarivanju ciljeva zacrtanih nacionalnom strategijom pravosuđa- pre svega povećanju efikasnosti pravosuđa i njegovoj dostupnosi, kao i vraćanju poverenja građana u pravosuđe.
Nova mreža sudova pored povećanja broj osnovnih sudova predviđa i povećanje broja osnovnih javnih tužilaštava sa 34 na 58, kao i smanjenje broja sudskih jedinica, koje su se, kako je ukazao Selaković, pokazale kao neracionalne.
Kritetrijumu za novu mrežu sudova, kako je objasnio, bili su geografska udaljenost, broj stanovnika, tradicija i realna potreba građana.
Kao ilustraciju neracionalnosti postojeće mreže sudova ministar je naveo primer Drugog osnovnog sudau Beogradu čija se nadležnost prostirala na prigradske opštine, koje su veoma razuđene i sa velikim broje stanovnika, što je razultiralo veliku opterećenost u radu.
Sada, novom mrežom, predviđeo je da umesto njega psotoje tri osnova sud ai to u Lazesrovcu, Obrenovcu, i Mladenovcu, ako i sudska jedinica u Sopotu.
"Razlog za donošeje novog zakona o sedištu sudova je to što je primećeno da postoji veći broj nedostatka postojeće teritorijalne organzacije, činjenica da postoje samo 34 osnovna suda i veliki broj sudskih jedinca" , objasnio je ministar pravde.
Selaković je precizirao da nije menjana teritorijalna organziacija prekršajnih sudova, da će i dalje postojati 44 prekršajna suda, što je u skladu sa potrebama Srbije.
Međutim, do promena je došlo kada je reč o apelaciji, pa tako je do sada Apelacioni sud u Beogradu bio nadležan za područja višeg suda u Zaječaru iako je taj grad bliži Nišu nego Beogradu, pa je to sada promenjeno.
On je rekao da je povećan i broj osnovnih javih tužilaštava, ali da njih neće biti isto koliko i osnovnih sudova i to pre svega zbog racioanlnosti, pa će tako neka tužilaštva imati nadležnost za dva suda.
Tako će javno tužilaštvo u Vranju biti nadleznzo i za osnovni sud u Bujanovcu, tužilaštvo u Zaječaru i za osnovni sud u Knjaževcu, tužilašto u Negotinu i za osnovni sud u Majdanpeku potom tužilaštvo u Novom Pazaru i sud u Sjenicu.
Potom će tužilaštvo u Pirotu biće zaduženo i za sud u Dimitrovgradu, tužilaštvo u Prijepolju i za sud u Priboju, tužilaštvo u Sremskoj Miitrovici i za sud u Šid, a tužilaštvo u Čačku i za sud u Ivanjivi.
Zakon o sedištima sudova, kako je predloženo, stupiće na snagu od 1.januara 2014. godine.
Prema važećem Zakonu, u Srbiji trenutno postoje samo 34 osnovna suda, u okviru kojih postoji veliki broj sudskih jedinica, a imajući u vidu činjenicu da su se krivični postupci i većina parničnih postupaka vodili u sedištu suda, to je stvaralo velike probleme i troškove, kako strankama, tako i drugim učesnicima u postupku, a naročito advokatima, vezanim za dolazak na suđenje.
Po važećem zakonu, veći broj mesta u Srbiji ostao je bez svog suda što, kako je navedeno, svakako nije opravdano, imajući u vidu broj stanovnika u tim mestima, kao i tradiciju, budući da su ta mesta uvek imala sud.
