
Skupština nastavlja rad sutra u 11 sati pretresom amandmana na predlog zakona o robnim rezervama.
U raspravi o amandmanima na predložene zakone o detektivskoj delatnosti i o privatnom obezbeđenju u Skupštini Srbije, poslanica DS Nada Kolundžija je kazala da je to važno jer je reč o zakonu koji omogućava da se formiraju "oružane formacije".
Premijer Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić kazao je da će bezbednosne provere biti široke i poručio da je sigurno da neće biti nikakve protekcije za one koji ih ne prođu.
"Nama ostaje da verujemo vama na reč da će bezbednosna provera biti široka jer se u zakonu to ne navodi, i niko ne zna šta je to šira provera", navela je Nada Kolundžija.
Dačić je kazao da se ne donosi zakon o stvaranju "oružanih formacija" jer detektivske agencije postoje više od 10 godina.
"Mi ovim zakonom ograničavamo postojanje tih formacija. Ovo će biti veliko pročišćavanje u tim strukturama", rekao je premijer.
Dačić je naveo da bi razumeo da o bezbednosnoj proveri priča neko ko nije bio na vlasti i upitao koliko je bezbednosnih provera izvršeno dok je DS bio u vlasti.
"Sve što pričate ne mogu da prihvatim jer nešto što ste vi radili nemojte da se bunite što neko drugi to radi. Ili ćete priznati da to što ste vi radili nije bilo dobro i po zakonu i omogućavalo je zloupotrebe", rekao je Dačić.
Povodom navoda DS da se predloženim zakonom uvodi diktatura, Dačić je rekao da ako nije bila diktatura kada su DS i Socijalistička partija Srbije (SPS) zajedno bili na vlasti, zasto bi to bilo sada budući da se zakonski ništa nije promenilo.
"Da li su kriminalci mogli da rade tada, to je bilo i u vaše vreme, pa Legijina (Milorad Ulemek, osuđen za ubistvo premijera Zorana Djinđića) žena je formirala agenciju za obezbeđenje, razni su ih formirali, politički funkcioneri raznih stranaka su na čelu tih agencija i ne vidim da će sada nešto lošije da se dešava. Ako ovo nije u redu, promenićemo", kazao je Dačić, lider SPS, povodom odbijanja amandmana demokrata.
Dačić je izrazio spremnost MUP da snosi odgovornost za svaku licencu koju izda i dodao da onaj ko ima diskreciono pravo da odlučuje o licencama mora da odgovara za svoje postupke.
NIKO NE ZNA KO SVE "OBEZBEĐUJE"
U Srbiji ne postoje tačni podaci o brojkama u sektoru privatnog obezbeđenja, a procene su da se broj zaposlenih kreće od 25.000 do 60.000 ljudi.
U njihovom radu često je dolazilo do ozbiljnih zloupotreba, a zbog neuređenosti su vrlo česta gruba prekoračenja ovlašćenja, uglavnom od strane neregistrovanih organizacija, te je neophodno urediti način, obim i uslove za obavljanje ove delatnosti, stavljajući pod veći stepen kontrole od strane nadležnih organa države i tržišne kontrole.
Kada je reč o detektivskoj delatnosti, nastanak i održivost detektivske delatnosti u Srbiji, EU i svetu uzrokovana je sve većom potražnjom tržišta za detektivskim uslugama.
Skupštinski Odbor za odbranu i unutrašne poslove uložio je 19 amandmana na zakonske predloge o detektivskoj delatnosti i privatnom obezbeđenju, koje je na sednici prihvatio minsitar unutrašnjih poslova Ivica Dačić, čime su postali sastavni deo predloga zakona.
Tim amandanima se sprečava da detektivi, kao i oni koji se bave privatnim obezbeđenjem, koriste operativno tehnička sredstava i metode koji su isključivo u nadelžnosti državnih organa, precizira da je ministar zdravlja dužan da donese akt kojim se utvrđuje lista referentnih zdravstvenih ustanova koje izdaju uverenja o psihofizičkoj sposobnosti onih koji se bave privatnim obezbednjenjem.
Na taj način se sprečavaju evenutane zloupotrebe prilikom pribavljanja lekarskog uverenja, ukoliko bi se to uverenje moglo pribaviti u bilo kom domu zdravlja.
Sastavni deo predloga zakona postao je i amandman kojim se precizira da fizičko lice ne može dobiti licencu, ako ima položen stručni ispit kod nelicenciranih pravnih lica za obuku, a obuku za obavljanje poslova privatnog obezbeđenja, pored ovlašcjhenih pravnih i fizičkih lica, može da sprovodi i MUP.
Kada je reč o zakonoskom predlogu o detektivnoj delatnosti, jednim od amandana se definiše da detektiv može da prikuplja i obrađuje podatke samo od onih koji na to dobrovoljno pristau, a da je dužan da osobama od kojih prikuplja podatke, na njihov zahtev, pokaže detektivsku legitimaciju i ovlašćenje koje ima za obavljanje tog posla.