• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Pola veka Ustavnog suda Srbije

Izvor Tanjug

U prisustvu predsednika države Tomislava Nikolića i premijera Ivice Dačića obeleženo 50 godina rada Ustavnog suda Srbije.

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić poručio je danas da sudije Ustavnog suda treba da izgrade bastion odbrane vladavine prava, koja suštinski znači podređenost politike i posebno izvršne vlasti objektivnom pravu.

Na svečanoj sednici Ustavnog suda Srbije povodom pola veka postojanja te institucije, Nikolić je naglasio da je misija Ustavnog suda da, tumačeći pisano slovo Ustava, ne zanemari njegov duh, njegovu univerzalnu civilizacijsku i ljudsku dimenziju.

"Od sudija Ustavnog suda najviše zavisi šta Ustav jeste, zato Ustav i propisuje da njegovi čuvari i tumači, a to ste vi - sudije Ustavnog suda, pored zavidnog životnog i profesionalnog iskustva moraju biti i istaknuti pravnici. To se ne odnosi samo na stručnost, već profiliše i čoveka od moralnog integriteta i snažne individualnosti", poručio je predsednik.

Nikolić je naglasio da sudiju doživljava kao osobu koja sjedinjuje u sebi vrline nepristrasnog, mudrog zakonodavca i odgovornog državnog službenika, sposobnu da spor rešava ne zanemarujući širi društveno politički i istorijski kontekst, imunu na pritiske svake vrste.

Predsednik je ukazao da se ustavna kultura u jednoj zemlji razvija sporo, da je ona proces sticanja znanja, svesti o važnosti ustava kao dokumenta koji bi trebalo da zauzima najviše mesto na lestvici društvenih vrednosti.

Kao primer, Nikolić je naveo da amerikanci svoj ustav smatraju političkim i društvenim svetim pismom, Britanci glorifikuju svoju ustavnost jer nemaju jedinstven formalizovan pravni akt, a Francuzi se ne odriču De Golovog ustava koji insistira na nacionalnoj suverenosti iako je Francuska odavno članica EU.

"Neka nam je srećno pola veka Ustavnog sudstva u Srbiji, na toj tradiciji zasnovanoj na našem nadanju da sudije jesu i da će biti takvi kakvih ih je još Aristotel okvalifikovao - ići sudiji znači ići pravdi. A kakva su očekivanja onih koji idu pred Ustavni sud, obraćajući se konačnoj pravdi u Srbiji - uvek mislite o tome časne sudije", poručio je predsednik Srbije.

Premijer Srbije Ivica Dačić izjavio je da je Ustavni sud Srbije ostvario značajan napredak u primeni međunarodnih standarda u zaštiti ljudskih prava, što je jedan od uslova za pristupanje Srbije Evropskoj uniji.

Dačić je rekao da je Vlada Srbije sprovela sve mere kako bi obezbedila da se odluke Ustavnog suda sprovedu, a da je posebna pažnja posvećena donošenju novih zakona koje je Ustavni sud proglasio neustavnim.

"Poštovanje odluka Ustavnog suda obezbeđuje poštovanje Ustava, a vlada preduzima sve da na delu potvrdi nezavisnost Ustavnog suda, jer je samo nezavisnost te institucije garant vladavine prava i zaštite ljudskih i manjinskih prava", rekao je Dačić.

Premijer je ukazao da je vlada koju vodi, prva i jedina, koja je uvažila položaj i važnost tog Suda, između ostalog i potrebom da mu se obezbedi adekvatan prostor i nova zgrada.

Premijer je, takođe, podsetio da je Srbija potpisnik međunarodnih konvencija o ljudskim pravima, da je priznala nadležnost Međunarodnog suda za ljudska prava u Strazburu, ali i podsetio da je važno da efikasan rad nacionalnih sudova dovede do smanjenja predstavki pred sudom u Strazburu.

Predsednik Ustavnog suda Srbije Dragiša Slijepčević ukazao je danas da nema nijedne pollitičke stranke koja nije kritikovala odluke tog suda i da je to najbolji dokaz da su te odluke lišene svakog "političkog mirisa i ukusa".

Slijepčević je rekao da će Ustavni sud ostati posvećen ostvarenju misije čuvara Ustava i da je uveren da će i buduće odluke donositi u tom cilju.

Ustavni sud svojim odlukama uspostavlja, kako je naglasio, čvrste temelje institucionalnog očuvanja vladavine prava i zaštite ljudskih i manjinskih prava i sloboda, a priznanje takvog opredeljenja Ustavni sud dobio je od Vencijanske komisije, OEBS-a i mnogih drugih.

"Odlukama Ustavnog suda na delu su potvrđene i reči predsednika Republike da taj sud mora odlučivati po meri Ustava, a ne politike i prolaznih političara", rekao je Slijepčević.

On je naveo i da je takvo opredeljenje Ustavnog suda potvrđeno donošenjem niza teeških odluka i dodao da je sud u odlukama iskazao nastojanje da doprinese vladavini prava.

Ostvarenje te misije, naglasio je Slijepčević, neće sprečiti ni medijska ni poltikanska osporavanja njegovog rada iznošenjem neistinitih tvrdnji o podudarnosti njegovih odluka sa političkim ciljevima određenih stranaka.

"Danas nema nijedne političke stranke koja nije kritikovala odluke Ustavnog suda i to je dokaz da se te odluke lišene svakog poltičkog mirisa i ukusa i da nema nikakvog motiva koji je u službi bilo koje političke opcije ili cilja", zaključio je Slijepčević.

Sednica Ustavnog suda biće održana je u novoj zgradi tog najvišeg suda u državi, u Bulevaru kralja Aleksandra.

Ustavni sud 2013. navršio je 50 godina od osnivanja, 1963. godine.
Pre Srbije Ustavni sud imale su samo Austrija, Italija i Nemačka, čime se svrstao u red najstarijih ustavnih sudova na svetu.

Obeležavanje jubileja otpočelo organizovanjem Okruglog stola na temu Uloga i znacaj Ustavnog suda u ocuvanju vladavine prava", koji je organizovan u saradnji sa Pravnim fakultetom Univerziteta u Beogradu i Srpskim udruženjem za ustavno pravo 26. juna 2013. godine.

Značaj jubileja je potvrđen na državnom nivou donošenjem Odluke Vlade Republike Srbije o izdavanju prigodne poštanske marke Ustavnog suda, čija je promocija održana 14. oktobra 2013. Godine, ukazao je predsednik Ustavnog suda Dragiša Slijepčević, koji će se, takođe, obratiti učesnicima današnje svečane sednice.

U nizu manifestacija organizovanih tim povodom, 17. oktobra 2013. godine, održana je i Medunarodna konferencija "Položaj i perspektiva Ustavnog suda", uz učešće predsednika i sudija iz 17 evropskih ustavnih sudova, dodao je on.

Ustavni sud odlučuje o ustavnosti i zakonitosti opštih akata, inicijativama za zabranu i rada i delovanja spornih organizacija, rešava ustavne žalbe i stara se o poštovanju ljudskih prava i sloboda garantovanih Ustavom.

Tagovi

Komentari 1

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Golub

Ćestitke veoma važna institucija koja štiti ustav kao najviši pravni akt jedne zemlje u kome su sadržana osnovna ljudska prava i slobode.Samo sudovi osnovne nadležnosti moraju raditi još efikasnije pošto je za svaku državu bitno da ima kvalitetan pravni sistem.

special image