U izdanju Jugoslovenskog komiteta za ljudska prava (JUKOM) objavljena je publikacija:"Željko Cvijanović - novinar u civilu" čiji je cilj, kako je istaknuto na njenoj promociji, da se obelodani na koji način centri moći, lobi grupe i tajne službe utiču na našu stvarnost i kreiranje javnog mnenja.
U izdanju Jugoslovenskog komiteta za ljudska prava (JUKOM) objavljena je publikacija:"Željko Cvijanović - novinar u civilu" čiji je cilj, kako je istaknuto na njenoj promociji, da se obelodani na koji način centri moći, lobi grupe i tajne službe utiču na našu stvarnost i kreiranje javnog mnenja.Publikacija je predstavljena na konferenciji pod nazivom "Bosna i Hercegovina:deo srpskog nacionalnog projekta" koji je organizovao Helsinški odbora za ljudska prava u Srbiji, a tokom rasprave na panelu: "Uloga medija u istinitom obaveštavanju javnosti".
Milan Antonijević iz JUKOM-a objasnio je da je reč o trećoj knjizi u okviru edicije "Javni dosije protiv zaborava", podsetivši da su prethodne dve bile posvećene direktoru RTS-a Aleksandru Tijaniću i premijeru Srbije Vojislavu Koštunici.
Antonijević je naveo da je publikacija radjena prema metodologiji "naming and shaming" (imenuj i postidi) priznatoj na Zapadu, "koju koriste nevladine organizacije kako bi odredjene osobe povezale s odredjenim dogadjajima u zemlji" i da je to pokušaju civilnog društva da u Srbiji, gde nema lustracije, osvetli nedavnu prošlost.
Na publikaciji je više od godinu dana radilo desetak stručnjaka, ali je autorstvo na sebe preuzeo bivši šef vladinog Biroa za komunikacije Vladimir Beba Popović zbog toga da ostali ne bi bili "izloženi osveti i progonu", rekao je on.
U uvodu publikacije, Popović priznaje da je počeo da istražuje prošlost, veze i zaštitnike, nalogodavce i mentore Cvijanovića, jer se "posebno isticao u hajci protiv tadašnjeg Biroa za komunikacije i njega lično".
"Ustanovili smo kako funkcioniše njihov sistem i razotkrili povezanost i isprepletenost interesa službi, ratnih lobija, profitera i zločinaca...Otkrili smo model naručenog novinarstva i metode rada plaćenih novinara, medju kojima je Cvijanović samo jedan od mnogih", napisao je Popović.
Izabela Kisić iz HOO je objasnila da je reč o identifikovanju ljudi koji su bili u službi "propagande koja je početkom devedesetih bila uzrok rata i zločina, a sada je poprimila samo nove forme i u funkciji je podrške masovnim ubicama i onima koji su podsticali na zločine, kao i satanizovanja političkih neprijatelja".
Ona tvrdi i da se nastavlja "kampanja ocrnjivanja muslimanskog stanovništva u Srbiji", za koju se koristi pojava vehabija.
Prema rečima Kisićeve, zabrinjava i kampanja protiv takozvanog "unutrašnjeg neprijatelja" koja se upravo vodi protiv lidera LDP-a Čedomira Jovanovića i Vladimira Bebe Popovića, najbližeg saradnika nekadašnjeg premijera Zorana Djindjića.
Tvrdeći da se takva sistemska kampanja nikada nije vodjena protiv SRS, ona je kazala da u obe ove medijske kampanje prednjači dnevni list "Politika".
U raspravi se čulo da publikacija pokazuje razvojni put Cvijanovića, odnosno kako je od "saradnika haških optuženika Ratka Mladića i Radovana Karadžića postao analitičar koji, kao tobže nezavisni novinar, objašnjava pojave i dogadjaje u Srbiji".
Urednik Radija "Slobodna Evropa" Srdjan Kusovac je izjavio da kao što "Milan Martić nije bio predsednik bivše Republike Srpske Krajine" tako ni " Željko Cvijanović nije novinar" i objasnio da je on "prvenstveno ono drugo".
Glavni i odgovorni urednik sarajevskog dnevnika "Slobodna Bosna" Senad Avdić rekao je da je na konfrontiranju naroda u bivšoj Jugoslaviji ozbiljno radio KOS i da su i mnogi drugi novinari bili u službi podmetanja falsifikata i fabrikovanja afera.
Kao drastičan primer s ciljem huškanja Srba na Albanace, naveo je slučaj Djordja Martinovića, koga su, "prema kampanji srpskih medija", kako je kazao, napali "albanski ekstremisti, silovali i razbijenu pivsku flašu mu nabili u čmar", da bi "vladina državna komisija s Dobrosavom Ćulafićem na čelu utvrdila da se Martinović sam povredio".
Dragan Jerinić, glavni i odgovorni urednik banjalučkih "Nezavisnih novina" je tvrdio i da mediji u Srbiji manipulišu baveći se sudbinom RS kada je povezuju s budućim statusom Kosova i Metohije, uz tvrdnju da "u RS uopšte ne postoji svest o tome".
Austrijski novinar Stefan Knol (Knoll) je na primeru skrivanja istine o nacističkoj prošlosti bivšeg generalnog sekretara UN i predsednika Austrije Kurta Valdhajma govorio o iskustvima te zemlje u denacifikaciji.
(Tanjug)
