Zorana Mihajlović je novinarima u parlamentu, govoreći o Međunarodnoj konvenciji organizacije rada o radnim klauzulama javnih ugovora, odnosno takozvanoj Konvenciji 94, navela da će za dve nedelje biti poznati kriterijumi koje kompanije moraju da ispune kako bi se našle na beloj listi.

Između ostalog, te kompanije će morati da imaju zaposlene radnike, da plaćaju obaveze prema državi, da se drže rokova, te da ispunjavaju standare o bezbednosti.

"To ne znači da će kompanije koje se nađu na crnoj listi biti tu večno, ukoliko počnu da ispunjavaju obaveze, moći će da promene svoj status", rekla je Mihajlović.

Konvencija 94, kako je rekla, treba da poboljša kvalitet projekta, bezbednost na radu i bude osnova za uvođenje reda u putarskim firmama jer je primećeno da projekti često kasne "i da se pored cvrkuta ptica, vidi da radnici nisu plaćeni".

Obrazlažući predlog zakona u pralamentu, Mihajlović je istakla da se potreba za ovom konvencijom javila mnogo ranije, o čemu svedoči i dopis samostalnog sindikata putara još 2006.godine.

"Postoji potreba i želja ljudi koji su zaposleni u putarskim firmama da se ovakva konvencija ratifikuje i da se konačno napravi jedan red i uvede sistem u ono što se zove rad putarskih firmi", rekla je Mihajlović.

Prema njenim rečima, Konvencija treba da pomogne za one ugovore gde je najmanje jedna ugovorna strana država, lokalna samouprava odnosno javni organ i obavezuje sve one, koji je budu prihvatili da ispunjavaju obaveze prema zaposlenima.

"To znači da plate moraju redovno da se isplaćuju, bezbednost na radu mora da bude po standardima, radnici ne smeju da budu zaposleni na crno i konvencija prepoznaje one firme koje imaju zaposlene bez obzira da li je neka kompanija registrovana u APR-u ili ne", navela je Mihajlović.

Dodala je da će kompanije koje nemaju zaposlene, teško moći da učestvuje u ugovornom odnosu gde je investitor država.

O izvozu i uvozu oružja

Skupština Srbije je danas osim o  potvrđivanju Konvencije Međunarodne organizacije rada o radnim klauzulama javnih ugovora, raspravljala i o amandmanima na Predlog zakona o izvozu i uvozu naoružanja i vojne opreme.

Cilj predloženog zakona je, kako je navela Vlada Srbije, koja je predlagač, uspostavljanje kontrole izvoza i uvoza naoružanja i vojne opreme, a nova rešenja određuju uslove izvoza i uvoza, transport i tranzit naoružanja i vojne opreme, postupak izdavanja dozvole i ovlašcenja nadležnih organa.

Obrazlažuci predložena rešenja, ministar odbrane Bratislav Gašić je rekao da su neophodan zbog usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa pravilima EU, kao i zbog primene međunarodnih sporazuma, konvencija i režima, koje je Srbija prihvatila ili namerava da prihvati.

On je naveo da namenska industrija ostvaruje suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni, a da je Srbija najveći izvoznik naoružanja i vojne opreme u regionu jugoistocne Evrope.

Prema njegovim rečima, broj izdatih dozvola za izvoz kontrolisane robe u resornom ministarstvu konstantno raste, kao i njihove vrednosti, pa je 2010. izdato 348 dozvola u vrednosti oko 757 miliona dolara, a prošle godine 444 dozvole u vrednosti oko 775 miliona dolara.

 Glasnje je zakazano za sutra.