Predsednik Srbije Boris Tadić počeće u ponedeljak u Njujorku aktivnosti u okviru Generalne skupštine UN tokom koje će razgovarati sa nizom lidera zemalja iz celog sveta.

Kako je Beti rečeno u delegaciji predsednika, ova će "diplomatska ofanziva biti još jedna prilika da Srbija svim članicama UN još jednom iskaže svoju privrženost Ujedinjenim nacijama i značaj poštovanja Povelje UN".

Tadić će u svom govoru pred Generalnom skupštinom UN, u četvrtak 27. septembra, reći da Srbija brani svoj suverenitet i teritorijalni integritet "mirnim i pravnim sredstvima, iskreno se zalažući za
kompromisno rešenje za Kosovo i Metohiju koje će stabilizovati region i biti doprinos pomirenju naroda na Balkanu", navode Betini sagovornici.

Predsednik Tadić će, kako su dodali, u više od 20 bilateralnih susreta sa predstavnicima članica UN i Saveta bezbednosti svetske organizacije "ponovo objasniti poziciju Srbije u traženju prihvatljivog rešenja za Kosovo i Metohiju i naglasiće da je Srbija miroljubiva i demokratska zemlja koja ima za ciljeve ubrzani ekonomski razvoj zemlje i članstvo u Evropskoj uniji".

Tadić će u Njujorku razgovarati i sa generalnim sekretarom UN Ban Ki Munom, predsednicima, premijerima i ministrima spoljnih poslova niza zemalja, kao i sa čelnicima EU, NATO i Saveta Evrope.


Koštunica: Prelomni trenutak

Direktni razgovori 28. septembra u Njujorku mogu predstavljati prelomni trenutak za donošenje odluke medjunarodne zajednice da buduće uredjenje pokrajine mora biti rešeno u skladu sa medjunarodnim pravom i isključivo u Savetu bezbednosti UN, izjavio je Tanjugu premijer Srbije Vojislav Koštunica.

"Srbija će u ovim najvažnijim razgovorima do sada biti zastupljena na najvišem državnom nivou i zajedno sa predsednikom Republike zastupaćemo jedinstvenu politiku koja je utemeljena na neoborivim argumentima", kazao je Koštunica.

Premijer je dodao da "Srbija ne može biti podvrgnuta nasilnom rasparčavanju i da za Srbiju, kao i za svaku drugu državu, mora da važi povelja UN".

"U Njujorku ćemo sve uraditi za odbranu Srbije i odbranu Kosova, znajući da svaki naš gradjanin i ceo srpski narod jedinstveno stoji u odbrani naše zemlje", podvukao je Koštunica.

U Njujorku su za 28. septembar zakazani su prvi direktni razgovori Beograda i Prištine posvećeni Kosovu.

Bogdanović: Imamo rešenje prihvatljivo svima

Srpski pregovarački tim će na direktnim pregovorima sa kosovskim Albancima, u petak 28. septembra u Njujorku, ponuditi rešenje prihvatljivo za sve strane u pregovorima, odnosno decentralizaciju pokrajine, najavio je član tog tima Goran Bogdanović.

"Naš predlog nudi unutrašnju nezavisnost Kosmeta, odnosno priliku Šiptarima da sami upravljaju svojim životom. Srbija se uopšte ne bi mešala, sem ako to Šiptari jednog dana ne požele. I kosovski Srbi mogu biti zadovoljni našim predlogom jer bi sve ingerencije Srbije u prosveti i zdravstvu, socijalnoj politici ostale", rekao je Bogdanović za "Glas javnosti".

On je precizirao da je srpski pregovarački tim u predlogu "iskreno vodio računa da zadovolji sve zainteresovane strane - i Šiptare i kosovske Srbe i Srbiju i medjunarodnu zajednicu, odnosno Evropsku uniju, Rusiju i SAD".

"Znači, bila bi sprovedena decentralizacija, Srbiji se ne bi menjale granice, sačuvala bi svoj suverenitet, a i principi EU bi trijumfovali na Kosmetu. I medjunarodna zajednica imala bi razloga za zadovoljstvo jer bi, sasvim sigurno, došlo do stabilizacije i mira na čitavom Balkanu, što je prioritet", rekao je Bogdanović.

On je dodao da je srpski tim "potpuno spreman za direktno suočavanje sa prištinskom delegacijom" i da će "pred polazak imati još neke konsultacije".

"Najbitnije je da smo našu platformu izgradili i da čvrsto stojimo iza nje. Pokazaćemo Šiptarima naše vidjenje budućeg statusa Kosmeta, a verujemo da je ovo dobra prilika da konačno pokušamo da dodjemo do kompromisa koji će zadovoljiti obe strane", rekao je on.

Upitan da li postoji šansa da srpski tim odstupi od svoje dosadašnje pozicije, Bogdanović je odgovorio: "Čvrsto stojimo iza suštinske autonomije, a na sastanku u Londonu smo predložili pet tema o kojima bi trebalo da razgovaramo".

"To je, pre svega, medjunarodni sporazum o budućem statusu Kosmeta, odnosno, o suštinskoj autonomiji. Zatim, podela nadležnosti izmedju Srbije i Kosmeta, ekonomska pitanja, odnosi Kosmeta sa finansijskim institucijama i regionalnim organizacijama i, na kraju, prisustvo medjunarodne zajednice u Pokrajini", kazao je Bogdanović.

(agencije/MONDO)