Takođe, kako je dodao, u interesu države jer podstiče privredu.

On je, nakon razgovora u Agenciji za restituciju, kazao da je od velikog značaja da dođe do transparentne situacije koja se tiče imovine koja je predmet restitucije.

EU, koja podržava rad Agencije, će, kako je najavio, i u budućnosti pratiti punu implementaciju Zakona.

Direktor agencije za restituciju Strahinja Sekulić ukazao je na predlog za izmenu Zakona o restituciji, rekavši da on, iako se nekima čini nije samo kozmetička izmena, već suštinska.

Najvažnije u tekstu predloga radne grupe, čiji je član bila Agencija, jeste restitucija poljoprivrednog zemljišta, gde postoji najveći otpor, kao i vraćanje zgrada ambasada.

Takođe, predlog sadrži terminološko usklađivanje u vezi građevinskog zemljišta i pravne svojine, i omogućio bi, kako je kazao Sekulić, vraćanje imovine u naturi u većem obliku, te i bolji i fer odnos prema građanima.

On je ukazao da nije bilo odlaganja isplate obeštećenja, ali da se u nacrtu predviđaju odlaganja i skraćenja.

"Sve što radimo je da vratimo imovinu u naturi i svaki predlog ide u tom pravcu. Mi to ne krijemo, sve javno radimo da se vrati u naturi", poručio je Sekulić.

Kada je reč o državnoj imovini uzurpiranoj od strane raznih subjekata, što se stručno naziva "imovina u magli", kako je naglasio, nije bilo mnogo pomaka u pogledu "uklanjanja magle".

Restitucija je, prema njegovim rečima, deo procesa zaštite države, a proces utvrđivanja imovine, popisa, identifikacije je primarni zadatak države, jer bez toga nema ozbiljne ekonomske aktivnosti.

Sekulić je posebno istakao odličnu saradnju sa Delegacijom EU u Srbiji, izrazivši nadu da će građani imati mogućnost da imaju slično iskustvo što se zemlja bude više približavala Uniji.

Rok za podnošenje zahteva za restituciju trajao je dve godine i istekao je 3. marta. Podneto je ukupno 76.000 zahteva, a Agencija je do sada donela više od 21.000 prvostepenih odluka.

Agencija je građanima do danas u naturalnom obliku vratila 2.264 poslovna prostora, 364 stana i 332 zgrade, kao celine ukupne površine preko 195.000 kvadratnih metara, sa pripadajućim izgrađenim gradskim građevinskim zemljištem, milion kvadratnih metara neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta, 1.834 hektara šuma i 2.250 hektara poljoprivrednog zemljišta.

Najviše imovine je vraćeno u Beogradu, i to na području gradskih opština Stari grad i Vračar, slede Novi Sad, Niš, Pančevo, Leskovac, Subotica.

Pored vraćanja imovine bivšim vlasnicima i njihovim zakonskim naslednicima uporedo se vraća imovina i crkvama i verskim zajednicama, podseća Agencija.