• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Pregovori pod okriljem trojke poslednja šansa

Pregovori Beograda i Prištine pod okriljem "trojke" su "poslednja šansa" za postizanje rešenja o budućem statusu Kosova i Metohije i Evropska unija će učiniti "sve što može" da pomogne pronalaženju "dogovornog rešenja", izjavio je u Briselu evropski komesar za proširenje Oli Ren. Istovremeno SAD i Francuska smatraju da bi u sklopu rešavanja statusa Kosova trebalo imati u vidu kao mogućnost i neku vrstu medjunarodnog skupa o Kosovu, s tim što Vašington misli da učesnici takve konferencije ne bi trebalo da imaju pravo veta, preneli su Beti diplomatski izvori u Briselu.

Pregovori Beograda i Prištine pod okriljem "trojke" su "poslednja šansa" za postizanje rešenja o budućem statusu Kosova i Metohije i Evropska unija će učiniti "sve što može" da pomogne pronalaženju "dogovornog rešenja", izjavio je u Briselu evropski komesar za proširenje Oli Ren.

SAD i Francuska smatraju da bi u sklopu rešavanja statusa Kosova trebalo imati u vidu kao mogućnost i neku vrstu medjunarodnog skupa o Kosovu, s tim što Vašington misli da učesnici takve konferencije ne bi trebalo da imaju pravo veta, preneli su Beti pouzdani diplomatski izvori u Briselu.

"Budući status Kosova je najevropskiji bezbednosni problem s kojim se trenutno suočavamo. (…) Ni Rusija ni SAD nisu tako direktno pogodjeni situacijom na Balkanu kao što smo mi Evropljani", naglasio je Ren u govoru na godišnjoj dodeli nagrada iz oblasti istraživanja o evropskoj spoljnoj politici.

"Ukoliko ovaj proces propadne, Evropa će biti ta koja će platiti cenu. (…) Pregovori pod okriljem 'trojke' EU-SAD-Rusija, koji bi trebalo da se okončaju 10. decembra, poslednja su šansa", izjavio je evropski komesar.

"EU je spremna da ispita sve mogućnosti, pa čak i više, da olakša pronalaženje dogovornog rešenja. (…) Očekujemo to isto i od obe strane, kao i od naših medjunarodnih partnera", naglasio je Ren.

On se osvrnuo i na proces proširenja EU i istakao da će sledeća zemlja koja će se priključiti Uniji verovatno biti Hrvatska, "dok će ostale zemlje pristupati u različitim trenucima tokom dugog puta".

"Tokom dugog perioda priprema koji je pred nama, najveći izazov će biti da motivišemo te države da nastave reforme i postanu nam bolji partneri u rešavanju izazova poput prekograničnog kriminala i ekoloških problema", dodao je komesar.

On je najavio za 6. novembar predstavljanje godišnjeg izveštaja Evropske komisije o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo.

SAD i Francuska za "kosovski Dejton"?

SAD i Francuska smatraju da bi u sklopu rešavanja statusa Kosova trebalo imati u vidu kao mogućnost i neku vrstu medjunarodnog skupa o Kosovu, s tim što Vašington misli da učesnici takve konferencije ne bi trebalo da imaju pravo veta, preneli su Beti pouzdani diplomatski izvori u Briselu.

Vlada Srbije je, reagujući na ovu vest, ponovila da odlučno odbacuje svaku mogućnost da se pitanje budućeg uredjenja Kosova i Metohije izmesti iz SB UN i prenese na neku medjunarodnu konferenciju.

Kako javlja dopisnik Bete iz Brisela, diplomatski izvori su rekli da je zamisao o medjunarodnoj konferenciji o Kosovu iznela američka ambasadorka u NATO-u Viktorija Noland na sastanku Saveta NATO-Rusija i "trojke" Kontakt grupe, u ponedeljak u Briselu.

Američka ambasadorka je partnerima u NATO-u, ali i prisutnoj ruskoj strani, izložila takvu ideju, naglasivši da bi to moglo da se organizuje krajem novembra ili početkom decembra.

Diplomate u Briselu tvrde da zvanični Pariz smatra da bi potreba za takvim eventualnim skupom mogla da se razmotri, s tim da se on organizuje i u roku od više meseci, pošto Kontakt grupa 10. decembra izvesti generalnog sekretara UN o ishodu pregovora Beograd-Priština.

Ambasadorka Noland je precizirala da to ne bi trebalo da bude konferencija tipa Dejtona, gde su dve strane bile unapred prinudjene da prihvate jedno rešenje. Istakla je, medjutim, da zbog pretnje vetom u Savetu bezbednosti UN, na ovakvom skupu angažovanih država, medjunarodnih organizacija i Beograda i Prištine, ne bi niko imao pravo veta, već bi odluke morale da se donesu većinom glasova.

Američko razmišljanje se temelji, kako je rečeno, i na tome da je NATO snažno uključen u rešavanje prilika na Kosovu i da "ne može a da nema prava na sopsteni odgovor" za političko rešenje statusa Kosova.

Zamoljeni da objasne i daju više pojedinosti o ovom predlogu američke ambasadorke, izvori u misiji SAD pri NATO agenciji Beta nisu ni potvrdili, niti opovrgli ovu informaciju diplomatskih izvora.

Jedan zvaničnik misije SAD pri NATO-u je Beti rekao da ono što se zvanično ima na stolu jeste da, ukoliko do 10. decembra ne bude rezultata u pregovorima srpske i strane kosovskih Albanaca, za Vašington i dalje ostaje valjan predlog Martija Ahtisarija.

Vlada Srbije već je odlučno odbacila svaku mogućnost da se pitanje budućeg uredjenja Kosova i Metohije izmesti iz SB UN i prenese na neku medjunarodnu konferenciju, rečeno je agenciji Beta u kabinetu predsednika vlade Vojislava Koštunice.

Isti izvor je naveo da se "razgovori o Kosovu i Metohiji mogu voditi isključivo u skladu sa Rezolucijom 1244 UN i pod jasnim mandatom SB UN". Videli smo da je Ahtisarijev plan propao u SB UN i svaka inicijativa SAD i NATO da se, zaobilazeći UN ovaj plan usvoji na nekoj medjunarodnoj konferenciji, unapred je osudjena na propast, naveli su u kabinetu Koštunice.

Isti izvor je naveo da Srbija neće dozvoliti da dodje do zaobilaženja SB i svi razgovori o budućem uredjenju Kosova i Metohije "vodiće se na osnovu Rezolucije 1244 kao što i sve odluke moraju biti donete u SB UN".

Delegacije Beograda i Prištine imaće priliku da u ponedeljak u Beču, na narednoj rundi neposrednih pregovora, iznesu svoje vidjenje 14 "dodirnih tačaka" koje je posrednička "trojka" Kontakt grupe uspela da pronadje medju dosadašnjim predlozima dveju strana, preneli su Tanjugu evropski diplomatski izvori u Briselu.

Delegacije Beograda i Prištine će o tim tačkama razgovarati najpre na odvojenim, jutarnjim sastancima s "trojkom", koja će obrazložiti svoj radni papir, a potom će te tačke biti predmet razgovora i tokom nove runde direktnih pregovora u toku popodneva. Tanjugovi diplomatski izvori očekuju da će tokom sastanka, kao i u nastavku procesa, "trojka igrati aktivniju ulogu nego do sada, iako će odgovornost za pronalaženje rešenja i dalje ležati na dvema stranama".

Evropski izvori Tanjuga ističu da se naredni sastanak može očekivati "desetak dana" posle bečkog. Moguć je i jedan "produžen sastanak koji bi mogao da traje dva do tri dana - i to krajem novembra", ali on zavisi od daljeg rada na pronalaženju zajedničkih tačaka.

Svi Tanjugovi diplomatski izvori odbacuju, medjutim, mogućnost organizacije nekakve "medjunarodne konferencije" o rešavanju budućeg statusa Kosmeta. "EU u potpunosti podržava proces koji vodi posrednička trojka Kontakt grupe i ne vidi prostora za bilo kakve paralelne inicijative", ističu Tanjugovi izvori, ponavljajući da je rok za predaju izveštaja "trojke" Ujedinjenim nacijama 10. decembar.

"Savet bezbednosti UN treba da tada odluči o daljem toku procesa", naglašavaju isti izvori.

(agencije/MONDO)

Komentari 0

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

special image