To je prva odluka pretresnog veća predsedavajućeg sudije Žana-Kloda Antonetija (Jean-Claude Antonetti) otkako mu je 30. marta žalbeno veće Tribunala naložilo da "odmah opozove odluku o Šešeljevom privremenom oslobađanju i naredi mu da se vrati u pritvor".
Raspravno veće je, međutim, zatražilo lekarski izveštaj iz Srbije o Šešeljevoj bolesti, umesto da mu smesta naredi da se vrati u pritvor u Sheveningenu.
Mišljenja o tome izdvojili su, podržavajući odluku da se traži medicinski izveštaj, predsedavajući sudija Antoneti, na čak 19 stranica, i novi sudija Madaje Nijang.
Sudija Antoneti u tom mišljenju je sugerisao da bi Šešelj trebalo da ostane na privremenoj slobodi zbog "izuzetne dužine pritvora", "produžavanja odlučivanja o presudi" i "kritičnog zdravstvenog stanja optuženog kao odlučujućeg faktora". Antoneti u izdvojenom mišljenju citirao i iz "Romea i Julije", drame Vilijama Šekspira.
Šešelj je nedavno unapred saopštio da izveštaj o svom zdravstvenom stanju neće učiniti dostupnim Tribunalu.
Iako pri donošenju odluke o privremenom Šešeljevom oslobađanju,prvostepeno veće nije insistiralo na izričitim garancijama Srbije da će on biti vraćen na nastavak procesa, ta obaveza vlasti u Beogradu, u slučaju da Šešelj odbije da se vrati dobrovoljno, proizlazi iz prakse suda u Hagu.
Žalbeno veće je odluku o vraćanju Šešelja u pritvor donelo usvajajući žalbu tužilaštva.
Povratak na nastavak procesa, jedan je od dva ključna uslova za privremeno oslobađanje u dosadašnjoj praksi suda.
Šešelja, optuženog za zločine nad Hrvatima i Muslimanima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH, 1991-93, prvostepeno veće je na privremenu slobodu pustilo u novembru prošle godine iz humanitarnih razloga, odnosno radi lečenja od tumora.
Lider Srpske radikalne stranke u pritvoru Tribunala bio je od 24. marta 2003. kada se dobrovoljno predao. Suđenje je počelo 2007, a izricanje presude bilo je zakazano za oktobar 2013, ali je odloženo zbog izuzeća sudije.