Za izmene je glasalo 158, protiv je bilo 13 narodnih poslanika, dok je troje bilo uzdržano.

Izmenama Zakona o javnom informisanju i medijima, koje je predložila Vlada, predviđeno je produženje roka za privatizaciju medija do 31. oktobra. Prvobitni rok bio je 1. jul.

U opštinama i gradovima čiji mediji se privatizuju, a za koje je objavljen poziv za prodaju, potrebno je obezbediti dodatna sredstva za rad tih medija do 31. oktobra, piše u obrazloženju izmena Zakona.

Prema izmenama, zabranjeno je iz javnih prihoda finansirati one medije za koje do 1. jula nije objavljen poziv za prodaju.

Prvobitno je rok za privatizaciju medija bio 1. jul, a sada je taj datum određen kao rok za objavljivanje javnog poziva za prodaju kapitala.

Ukoliko do 1. jula ne bude objavljen poziv za prodaju kapitala, prodaja će biti obustavljena, a mediji će biti privatizovani prenosom akcija zaposlenima. U izmenama se dodaje da će vlada doneti akt kojim će bliže urediti postupak privatizacije podelom akcija zaposlenima bez naknade.

Predviđeno je da će medij, u slučaju da zaposleni ne prihaviti prenos akcija bez naknade, prestati da postoji i brisaće se iz Registra medija. Poslanici su usvojili i sporazum Srbije i Kine o osnivanju kulturnih centara u obe zemlje.

ODBOR ODBIO 35 AMANDMANA

Odbor Skupštine Srbije za kulturu i informisanje nije danas prihvatio nijedan od 35 amandmana podnetih na izmene Zakona o javnom informisanju i medijima.

DS je amandmanom predložila da se zabrana finansiranja medija iz javnih prihoda od 1. jula ne odnosi na medije kod kojih se proces privatizacije nastavlja podelom besplatnih akcija zaposlenima.

Ta stranka traži da se oni finansiraju sve do završetka preregistracije kod Agencije za privredne registre, a najkasnije do 31. decembra 2015. godine, podsećajući da taj postupak traje najmanje 60 dana.

DS je zatražila i da se mediji koji emituju program na najmanje dva jezika ne prodaju do 31. oktobra a da se njihov kapital prenese na nacionalni savet na čijem jeziku se taj program emituje.

Veselinovićev predlog je i da se za godinu dana odloži rok za javni poziv za prodaju kapitala medija, odnosno do 1. jula 2016. godine, i da tek od tog datuma treba zabraniti finansiranje izdavača medija iz javnih prihoda.

Predložio je i da Zakon o javnom preduzeću Novinska agencija Tanjug prestane da važi danom zaključenja ugovora o prodaji, a najkasnije 1. jula 2016. godine, umesto 31. oktobra ove godine kako je predviđeno izmenama zakona.

SDS predlaže da se zabrana finansiranja izdavača medija za koje nije objavljen poziv za prodaju, umesto od 1. jula ove godine, primenjuje od 1. oktobra 2016. godine.

Ta stranka traži da se zabrana finansiranja iz javnih sredstava za one medije koji ne nađu kupca do 31. oktobra primenjuje od 1. februara 2017. godine, kako bi se do tada mediji čije će akcije biti prenete na zaposlene konsolidovali i uspostavili efikasne mehanizme upravljanja.

Poslanici LSV traže da se zakonom propiše da izdavač medija, ukoliko je objavljen javni poziv za njegovu privatizaciju, može do 10. jula dostaviti obrazloženi zahtev nadležnoj agenciji za prenos akcija bez naknade, tako da se njegov celokupan kapital privatizuje prenosom akcija zaposlenima.

LSV objašnjava da će mediji koji su na vreme predali dokumentaciju time biti dovedeni u isti položaj sa medijima koji to nisu učinili, a čiji se kapital privatizuje na isti način, prenosom akcija.

Poslanici kluba SDA Sandžaka - Partija za demokratsko delovanje predložili su preciziranje odredbe o kontinuitetu medijskih sadržaja posle privatizacije, tražeći da Agencija za privatizaciju i nacionalni saveti nacionalnih manjina kontrolišu ispunjenje ugovornih obaveza kupca o održavanju udela programskih sadržaja od javnog interesa na jezicima nacionalnih manjina.

Poslanici Nove stranke predložili su brisanje svih članova predloženog akta.