"Hrvatska je konstituisana na mitu da je istovremeno i pobednik i žrtva, što je jedinstven slučaj u regionu, sličan možda jedino Srbiji posle Prvog svetskog rata, a u takvoj situaciji nema tolerancije prema drugima", rekao je profesor zagrebačkog Fakulteta političkih nauka Dejan Jović na okruglom stolu "20. godina od operacije 'Oluja'", koji je organizovao nedeljnik "Vreme".

Jović,  koji je bio savetnik bivšeg hrvatskog predsednika Ive Josipovića, naveo je da u Hrvatskoj postoji konsenzus o "Oluji", pa tako levičarka i ministarka spoljnih poslova Vesna Pusić daje izjave slične desničarskom HDZ-u, a Socijaldemokratska partija Zorana Milanovića organizuje vojnu paradu.

"Rat je svakodnevno prisutan u hrvatskim medijima i nije prestao ni 20 godina kasnije. Ako ne rat iz 90-tih godina, onda onaj iz 40-godina prošlog veka. To se događa zbog ličnih interesa i zbog nastojanja da Hrvatska bude potpuno konzervativna sredina, ali to nije dobro jer koči razvoj liberalne demokratije", rekao je Jović.

Jović je ocenio da je nekada za razvoj liberalne demokratije bolje izgubiti rat i naveo primere Nemačke i Japana, gubitnika u Drugom svetskom ratu.

On je istakao da Hrvatska obeležavanjem godišnjice "Oluje" šalje poruku da je želela reintegraciju svoje teritorije, ali bez ljudi koji na njoj žive.

Jović je ocenio i da Ocenio je i da su odnosi Srbije i Hrvatske "stalno u najgoroj fazi".

Osnivač Srpskog demokratskog foruma Petar Lađević naveo je da Hrvatska slavi pobedu u ratu, ali se postavlja pitanje kakva je to pobeda.

"To je bio klasičan građanski rat u kojem je pobeda jedne strane rezultirala sa najstrašnijim etničkim čišćenjem i ubistvom 2.500 civila u 'Oluji'. To je pobeda u kojoj nisu ginuli vojnici. U Srbiji je to završno etničko čišćenje Srba iz Hrvatske doživljeno kao tragedija", rekao je Lađević.

Nema ništa ni od tugovanja ni od slavlja, nego da se vidi da li je moguće da Srbi normalno žive u Hrvatskoj i da Srbija i Hrvatska imaju normalne međudržavne odnose, jer će bez normalne susedske politike ostati samo loša prošlost, istakao je Lađević. 

"'Oluja je posledica grđanskog rata i u svesti većine Hrvata oslobodilački čin, ali da li su oni svesni da je taj čin imao za posledicu isterivanje 250.000 ljudi? Problem Srba u Hrvatskoj nije samo što su proterani, nego je problem produžavanje 'Oluje' drugim sredstvima. Da li Hrvatska može da poštuje zakone koje je sama donela i da poštuje ljudska prava Srba?  Da li Srbija treba samo da kuka ili mora da preduzme aktivne mere pomoći i uspostavi aktivne odnose sa Hrvatskom", upitao je Lađević.

Direktorka hrvatskog Udruženja "Dokumenta - centar za suočavanje s prošlošću" Vesna Teršelič rekla je da su i Srbija i Hrvatska "jako loše u okončavanju ratova", kako Drugog svetskog rata, tako i rata iz 90-godina prošlog veka.

"Nismo se navikli na višeslojne interpretacije i naša društva više veruju usmenim predanjima nego faktografiji i to je veliki problem u suočavanju s prošlošću", rekla je Vesna Teršelič.

Istakla je da su loše dokumentovani zločini počinjeni u Drugom svetskom ratu, komunistički zločini posle rata, poput Golog otoka, kao i zločini počinjeni u poslednjem ratu.

"Dokumentovanjem se bave nevladine organizacije a ne državne institucije, što takođe dosta govori", rekla je Vesna Teršelič.

Ona je navela da je, prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora, u "Oluji" ubijeno 677 civila, između 200 i 210 hrvatskih boraca i oko 600 pripadnika Vojske Republike Srpske Krajine, dok je, prema podacima Visokog komesarijata UN za izbeglice (UNHCR), u operacijama "Bljesak" i "Oluja" iz Hrvatske izbeglo 250.000 Srba.

"Situacija je nesnosna, Hrvatska slavi povratak u svoj sastav teritorije koja je od 1991. godine do 1995. godine etnički očišćena od Hrvata", rekla je Vesna Teršelič.