
Nemački ministar inostranih poslova Frank-Valter Štajnmajer izjavio je intervjuu za "Blic" da Srbija ne bi trebalo da bude protiv slanja civilne misije Evropske unije na Kosovo, ocenjujući da će to biti od koristi pre svega za kosovske Srbe.
"To će biti od koristi pogotovo i za kosovske Srbe i druge nealbanske zajednice. Stoga, u interesu Srba koji žive na Kosovu, Vlada Srbije, u suštini, ne bi trebalo da odbije takvu misiju", rekao je Štajnmajer.
On je podsetio da EU planira da na Kosovo pošalje misiju za vladavinu prava i da se pripreme za to vrše u saradnji sa nadležnim institucijama na Kosovu i u Ujedinjenim nacijama.
"Reč je o tome da se obezbedi izgradnja struktura vladavine prava. EU će uputiti oko 1.800 medjunarodnih sudija, državnih tužilaca, policajaca i administrativnih službenika na Kosovo, kako bi se tamo čvrsto utemeljili privrženost pravu i zakonu, poštovanje ljudskih prava i princip nediskriminacije," dodao je šef nemačke diplomatije.
Prema njegovim rečima, nakon što, uprkos dodatnom vremenu za pregovore, nije došlo do sporazumnog rešenja o statusu Kosova, "rešenje ne može biti ni da se ništa ne uradi".
"I trajna neizvesnost može destabilizovati jedan region. Sada je naš zajednički zadatak da se spreči izbijanje novog nasilja i obezbedi stabilnost, a to izričito važi i za Srbiju", istakao je Štajnmajer.
"Ne potcenjujem srpsku državu i njene demokratske strukture. Polazim od toga da će se dokazivati i u teškim vremenima", kaže šef nemačke diplomatije.
Povodom stavova nekih evropskih zemalja da Srbija ne bi mogla ući u EU, ako ne prihvati nezavisnost Kosova, Štajnmajer je rekao da "ipak ne treba da mešamo dve različite stvari u vezi sa Srbijom i Kosovom". "S jedne strane imamo proces statusa Kosova, s druge strane proces približavanja Evropskoj uniji", istakao je on.
Šef nemačke diplomatije je podsetio da se EU nekoliko puta izjašnjavala da budućnost Srbije vidi u Evropi i ocenio da, kojom brzinom će se odvijati taj proces približavanja, ponajviše je u rukama Srbije.
"EU je jasno formulisala šta očekuje od Srbije: reč je o sprovodjenju važnih reformi u oblasti pravosudja i policije, delotvornom suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala i potpunoj saradnji sa Medjunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju", naglasio je Štajmajer.
Prema njegovim rečima, za vreme 1990-ih godina izmedju ostalog, zbog velikog broja ljudi koji su pobegli od ratnih sukoba, Nemačka i EU su jasno doživele da su stabilnosti bezbednost Evrope tesno povezane sa bezbednošću na Zapadnom Balkanu.
"Stoga je i rešenje statusa Kosova pre svega evropsko pitanje. Želimo da u regionu Zapadnog Balkana postignemo to što je za najveći deo Evrope - Evropsku uniju - već postignuto: mir, stabilnost i blagostanje", istakao je on.
(Tanjug)
"To će biti od koristi pogotovo i za kosovske Srbe i druge nealbanske zajednice. Stoga, u interesu Srba koji žive na Kosovu, Vlada Srbije, u suštini, ne bi trebalo da odbije takvu misiju", rekao je Štajnmajer.
On je podsetio da EU planira da na Kosovo pošalje misiju za vladavinu prava i da se pripreme za to vrše u saradnji sa nadležnim institucijama na Kosovu i u Ujedinjenim nacijama.
"Reč je o tome da se obezbedi izgradnja struktura vladavine prava. EU će uputiti oko 1.800 medjunarodnih sudija, državnih tužilaca, policajaca i administrativnih službenika na Kosovo, kako bi se tamo čvrsto utemeljili privrženost pravu i zakonu, poštovanje ljudskih prava i princip nediskriminacije," dodao je šef nemačke diplomatije.
Prema njegovim rečima, nakon što, uprkos dodatnom vremenu za pregovore, nije došlo do sporazumnog rešenja o statusu Kosova, "rešenje ne može biti ni da se ništa ne uradi".
"I trajna neizvesnost može destabilizovati jedan region. Sada je naš zajednički zadatak da se spreči izbijanje novog nasilja i obezbedi stabilnost, a to izričito važi i za Srbiju", istakao je Štajnmajer.
"Ne potcenjujem srpsku državu i njene demokratske strukture. Polazim od toga da će se dokazivati i u teškim vremenima", kaže šef nemačke diplomatije.
Povodom stavova nekih evropskih zemalja da Srbija ne bi mogla ući u EU, ako ne prihvati nezavisnost Kosova, Štajnmajer je rekao da "ipak ne treba da mešamo dve različite stvari u vezi sa Srbijom i Kosovom". "S jedne strane imamo proces statusa Kosova, s druge strane proces približavanja Evropskoj uniji", istakao je on.
Šef nemačke diplomatije je podsetio da se EU nekoliko puta izjašnjavala da budućnost Srbije vidi u Evropi i ocenio da, kojom brzinom će se odvijati taj proces približavanja, ponajviše je u rukama Srbije.
"EU je jasno formulisala šta očekuje od Srbije: reč je o sprovodjenju važnih reformi u oblasti pravosudja i policije, delotvornom suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala i potpunoj saradnji sa Medjunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju", naglasio je Štajmajer.
Prema njegovim rečima, za vreme 1990-ih godina izmedju ostalog, zbog velikog broja ljudi koji su pobegli od ratnih sukoba, Nemačka i EU su jasno doživele da su stabilnosti bezbednost Evrope tesno povezane sa bezbednošću na Zapadnom Balkanu.
"Stoga je i rešenje statusa Kosova pre svega evropsko pitanje. Želimo da u regionu Zapadnog Balkana postignemo to što je za najveći deo Evrope - Evropsku uniju - već postignuto: mir, stabilnost i blagostanje", istakao je on.
(Tanjug)
Pridruži se MONDO zajednici.