
Svetske agencije javljaju da će predsednički izbori izbori u Srbiji, koji će predstavljati tesnu trku izmedju pro zapadnog i nacionalističkog kandidata, biti odlučujući za smer u kome će zemlja da krene posle očekivanog proglašenja nezavisnosti Kosova.
Izbor predsednika bi mogao da odredi da li će Srbija da "pridje bliže Evropskoj uniji ili da potone natrag u izolaciju sličnu onoj koja je postojala za vreme autokratskog lidera Slobodana Miloševića" piše agencija Asošijeted pres (AP).
Agencija Rojters navodi da bi ovi izbori "mogli da odluče buduće veze Srbije sa zapadom posle očekivanog gubitka secesionističke pokrajine Kosova".
Navodeći da iako u Srbiji predsednik ima ograničenu vlast njegova uloga je simbolična, francuska agencija AFP podvlači da glasači treba da "izaberu da li žele da njihovoj zemlji daju sliku otvorenosti prema Evropi ili povratka izolaciji koju je Srbija poznavala pod autoritarnim režimom Slobodana Miloševića".
Sve agencije navode da su pored devet kandidata dva takmičara glavna - sadašnji "pro zapadni" predsednik Boris Tadić i njegov suparnik "nacionališta" Tomislav Nikolić - i pozivaju se na navode anketa po kojima će odluka najverovatnije biti doneta u drugom krugu glasanja.
Tadić, kaže AP, zalaže se za reforme zapadnog tipa i članstvo u Evropskoj uniji posle više od decenije izolacije i ratova pod Miloševićem. On upozorava da su nedeljni izbori "odlučujući" za budućnost Srbije i da pružaju narodu da bira izmedju " puta napred i stranputice u izolaciju".
Tadić se suprotstavlja nezavisnosti Kosova ali je za potpisivanje sporazuma sa EU o pridruživanju, čak iako EU preuzme nadgledanje teritorije Kosova kao uvod u priznavanje njegovoe nezavisnosti, piše agencija Rojters.
Sa druge strane Nikolićeva Radikalna stranka je podržavala politiku Miloševića u devedesetim godinama i polaže veru u Rusiju, piše britanska agencija.
Agencija AFP kaže da Tadić, iako protiv nezavisnosti Kosova, smatra da budućnost njegove zemlje ne može biti nigde drugde nego u Evropi.
Nasuprot njemu njegov protivnik Nikolić smatra da Srbija treba da se odrekne Evrope ako Kosovo postane nezavisno, kaže AFP.
"Nikolić, sa druge strane, se trudi da podstakne srpski nacionalistički ponos i igra na rastuću frustraciju zbog podrške Americke i EU nezavisnosti Kosova", kaže AP.
Američka agencija navodi da bi Nikolićev dolazak na vlast verovatno "zakopao" aspiracije Srbije da se uključi u EU i vratilo zemlju natrag u izolaciju.
Podrška Nikoliću je odraz rastućeg nacionalizma u Srbiji oko Kosova ali takodje i nezadovoljstva Srba sa brzinom pro-zapadnih reformi koje su pokrenute posle pada Miloševića 2000. godine, navodi agencija AP.
Iako i Tadić i Nikolić odbacuju nezavisnost Kosova Nikolić je obećao stroge mere protiv zemalja koje priznaju Kosovo, za razliku od sadašnjeg predsednika, kaže AP.
Nikolić je medjutim ublažio svoju retoriku da bi privukao i umerene glasače zajedno sa jednom trećinom Srba koji žive iznad linije siromaštva, i odbacio optužbe da je za izolacionizam i da huška na rat, prenosi Rojters.
Agencija Rojters podvlači da su naznake SAD i većine zemalja članica EU da će u narednih nekoliko meseci priznati Kosovo kao nezavisno razljutili Srbe koji smatraju da je njihova zemlja platila dovoljno za svoju ulogu u ratovima 1990. i koji bi moglu da doprinesu glasovima nacionalista.
(Beta)
Izbor predsednika bi mogao da odredi da li će Srbija da "pridje bliže Evropskoj uniji ili da potone natrag u izolaciju sličnu onoj koja je postojala za vreme autokratskog lidera Slobodana Miloševića" piše agencija Asošijeted pres (AP).
Agencija Rojters navodi da bi ovi izbori "mogli da odluče buduće veze Srbije sa zapadom posle očekivanog gubitka secesionističke pokrajine Kosova".
Navodeći da iako u Srbiji predsednik ima ograničenu vlast njegova uloga je simbolična, francuska agencija AFP podvlači da glasači treba da "izaberu da li žele da njihovoj zemlji daju sliku otvorenosti prema Evropi ili povratka izolaciji koju je Srbija poznavala pod autoritarnim režimom Slobodana Miloševića".
Sve agencije navode da su pored devet kandidata dva takmičara glavna - sadašnji "pro zapadni" predsednik Boris Tadić i njegov suparnik "nacionališta" Tomislav Nikolić - i pozivaju se na navode anketa po kojima će odluka najverovatnije biti doneta u drugom krugu glasanja.
Tadić, kaže AP, zalaže se za reforme zapadnog tipa i članstvo u Evropskoj uniji posle više od decenije izolacije i ratova pod Miloševićem. On upozorava da su nedeljni izbori "odlučujući" za budućnost Srbije i da pružaju narodu da bira izmedju " puta napred i stranputice u izolaciju".
Tadić se suprotstavlja nezavisnosti Kosova ali je za potpisivanje sporazuma sa EU o pridruživanju, čak iako EU preuzme nadgledanje teritorije Kosova kao uvod u priznavanje njegovoe nezavisnosti, piše agencija Rojters.
Sa druge strane Nikolićeva Radikalna stranka je podržavala politiku Miloševića u devedesetim godinama i polaže veru u Rusiju, piše britanska agencija.
Agencija AFP kaže da Tadić, iako protiv nezavisnosti Kosova, smatra da budućnost njegove zemlje ne može biti nigde drugde nego u Evropi.
Nasuprot njemu njegov protivnik Nikolić smatra da Srbija treba da se odrekne Evrope ako Kosovo postane nezavisno, kaže AFP.
"Nikolić, sa druge strane, se trudi da podstakne srpski nacionalistički ponos i igra na rastuću frustraciju zbog podrške Americke i EU nezavisnosti Kosova", kaže AP.
Američka agencija navodi da bi Nikolićev dolazak na vlast verovatno "zakopao" aspiracije Srbije da se uključi u EU i vratilo zemlju natrag u izolaciju.
Podrška Nikoliću je odraz rastućeg nacionalizma u Srbiji oko Kosova ali takodje i nezadovoljstva Srba sa brzinom pro-zapadnih reformi koje su pokrenute posle pada Miloševića 2000. godine, navodi agencija AP.
Iako i Tadić i Nikolić odbacuju nezavisnost Kosova Nikolić je obećao stroge mere protiv zemalja koje priznaju Kosovo, za razliku od sadašnjeg predsednika, kaže AP.
Nikolić je medjutim ublažio svoju retoriku da bi privukao i umerene glasače zajedno sa jednom trećinom Srba koji žive iznad linije siromaštva, i odbacio optužbe da je za izolacionizam i da huška na rat, prenosi Rojters.
Agencija Rojters podvlači da su naznake SAD i većine zemalja članica EU da će u narednih nekoliko meseci priznati Kosovo kao nezavisno razljutili Srbe koji smatraju da je njihova zemlja platila dovoljno za svoju ulogu u ratovima 1990. i koji bi moglu da doprinesu glasovima nacionalista.
(Beta)
Pridruži se MONDO zajednici.