Premijer Srbije Vojislav Koštunica izjavio je da Srbija može postati članica EU samo sa Kosovom kao svojim sastavnim delom i da pre nastavka pregovora o pridruživanju treba razjasniti šta je za EU teritorija Srbije.

"Za nas, stvari su jasne - kada je reč o daljim pregovorima o članstvu u EU, moramo jasno da raščistimo koja je teritorija Srbija koju priznaje EU, a to za nas znači samo Srbija sa Kosovom kao svojim sastavnim delom", rekao je Koštunica za ruski TV kanal na engleskom jeziku "Raša tudej" (Rusia Today).

On je podsetio da je Srbija formulisala svoj interes za članstvo EU pre više godina i prevazilšla neke prepreke koju joj je postavila EU i napravila vrlo važne korake.

Upitan da li to znači da Srbija neće pristupiti EU, s obzirom na to kakav je stav većine članica EU u vezi s Kosovom, Koštunica je rekao da je "teritorijalni integritet Srbije više nego važan".

Srpski premijer istakao je da Kosovo nije samo pitanje celovitosti Srbije i njenog teritorijalnog integriteta, već da je vrlo važan deo Srbije i nešto što ima veze sa srpskim identitetom.

Upitan kako će to funkcionistati s obzirom da je predsednik Srbije Boris Tadić "vrlo proevropski nastrojen", on je rekao da je Demokratska stranke Srbije (DSS), čiji je lider, i pre predsedničkih izbora jasno iznela svoj stav.

"Videćemo u ovoj novoj istuaciji. I pre izbora DSS je jasno stavila do znanja da imamo sasvim jasan stav kada je reč o daljim pregovorima. Mi nemamo ništa protiv tih pregovora, ali postoje dve prepreke", rekao je Koštunica.

Prema njegovim rečima, to su Kosovo koje Srbija u skladu sa ustavom smatra svojim sastavnim delom i razmeštanje civilne misije EU u pokrajini, čime se, kako je ocenio, krši teritorijalni integritet i suverenitet Srbije, pošto su mnoge članice EU već priznale Kosovo.

Srbija ne može da prihvati da bude na kraju jedina članica EU čiji teritorijalni integritet nije priznat, naglasio je Koštunica.

"To je zaista pitanje principa i ne treba da se time kalkuliše kada dođe do toga", rekao je srpski premijer.

On je ocenio da da je bilo kakva podela Kosova protivna principu očuvanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta Srbije za šta se zalaže.

"Ja to zovem principijelnim pristupom Kosovu. Principijeni pristup znači da Srbija neće braniti samo Kosovo, već princip teritorijalnog integriteta i suvereniteta", rekao je Koštunica.

On je rekao da će Srbija ostati pri tom stavu i ocenio da je njeno najefikasnije oružje insistiranje na legalitetu i na teritorijalnom integritetu Srbije.

Upitan da li strahuje da bi Srbija mogla da izgubi i albalnski i srpski deo Kosova, on je rekao da Srbija ne može da izgubi ono što joj pripada.

Premijer Srbije je rekao da će ambasadori koji su povučeni na konsultacije, ostati u zemlji izvesno vreme, pošto se mora videti kako će se stvari razvijatri.

Na pitanje da li je Srbija razmatrala prekid diplomatskih odnosa sa zemljama koje su priznale Kosovo ili o ekonomskim sankcijama Kosovu, on je rekao da su vlada i ministarstvo spoljnih poslova pripremili "neku vrstu plana" i da su joj na raspolaganju "sve moguće diplomatske mere".

On je rekao da neće sigurno biti normalizacije odnosa sa zemljama koje priznaju Kosovo, da Srbija razmišlja da preduzme i jače diplomatske mere protiv tih zemlja, s obzirom na reakciju javnosti i sveta, ali da se za sada odlučila na povlačenje ambasadora na konsultacije.

Koštunica je rekao da Srbija razmatra i druge mere i ukazao da je važno što se razmišlja o podizanju tužbi pred međunarodnim ili domaćim sudovima.

On je dodao da će se izvesna ekonomska saradnja nastaviti.

Koštunica je ocenio da je prvi talas priznanja za sada stao i dodao da je Srbija ohrabrena time.

On je rekao da je, iako se u prvoj nedelji po jednostranom proglašenju nezavisnosti čekivalo da će 40 zemalja, uključujući
17 članica EU, priznati Kosovo, to do sada učinilo ukupno 17 zemalja u svetu.

Ocenio je da je poseta prvog potpredsednika ruske vlade Dmitrija Medvedeva bila vrlo značaja i za Srbiju i za Rusiju i da se desila u pravom trenutku zbog usklađivanja zajedničke politike prema Kosovu nakon proglašenja nezavisnosti 17. februara.

Koštunica je dodao da je poseta bila važna i u smislu energetske i ekonomske saradnje.

(Beta)