Podsekretar Ujedinjenih nacija zadužen za mirovne operacije, Žan-Mari Geno, izjavio je Tanjugu u Briselu da UNMIK ostaje na Kosovu na osnovu Rezolucije 1244 i da će odluka o budućim odnosima UNMIK-a i misije Evropske unije zavisiti "od razvoja događaja na terenu".

Na pitanje kako je moguć prenos nadležnosti sa UNMIK-a na misiju Euleks i ko bi mogao da odluči o tome, pošto je misija EU poslata na Kosovo bez odobrenja UN, Geno je odgovorio da se u UN "ne spominje termin 'prenos nadležnosti'".

"UNMIK nastavlja da deluje na Kosovu na osnovu Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN", izjavio je Geno, koji je u Briselu u sredu razgovarao s visokim predstavnikom EU za spoljnu politiku i bezbednost Havijerom Solanom.

Geno, francuski diplomata, takođe je rekao da je "dobro" što EU želi da se angažuje na Kosovu, ali je dodao da će odluku o daljem delovanju UNMIK-a i odnosu sa Euleksom doneti generalni sekretar UN Ban Ki-Mun.

"Odluka će zavisiti od razvoja događaja na terenu", istakao je Geno i dodao da je "glavni faktor za donošenje ocene, doprinos stabilnosti na Kosovu i regionu", te da će se u tom smislu UN konsultovati sa svim relevantnim akterima.

On nije potvrdio da je Ban pismeno odgovorio da Solanino pismo upućeno u nedelju u vezi misije EU.

Iako je raspoređivanje misije Euleks na Kosovo već počelo, još nije jasno kako EU namerava da preuzme deo nadležnosti UNMIK-a u oblasti policije, pravosuđa i carine kad se zna da UN nije dala "zeleno svetlo" za slanje misije EU, a pojedine članice Saveta bezbednosti UN, poput Rusije, smatraju je nelegalnom.

Briselska analitičarka Lucija Montanaro-Jankovski, međutim, ne očekuje da će biti većih problema u prenosu nadležnosti, iako kaže da je ta oblast "još uvek dosta nejasna".

"Godinama je UNMIK prenosio svoje nadležnosti na privremene institucije na Kosovu... To bi trebalo da se nastavi i nakon proglašenja nezavisnosti", istakla je ona.

U EU, pak, "mudro ćute". Visoki funkcioneri Unije, zaduženi za to pitanje, ističu, međutim, da su "uvereni da će sve doći na svoje mesto" i da će "EU preuzeti odgovornost od UN" po isteku tranzicionog perioda od 120 dana, predviđenog planom Martija Ahtisarija.

Taj period od 120 dana je počeo da teče od 16. februara, dakle uoči jednostrane deklaracije o secesiji Prištine. EU je tada donela odluku o slanju Euleksa, čime je otvorila vrata odluci kosovskih Albanaca.

EU je misiju Euleks poslala jednostrano i na osnovu falsifikovanja Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN.

Evropska unija se, naime, u "Zajedničkoj akciji", dokumentu o pravnoj osnovi za slanje misije Euleks, pozvala na "krnju" verziju Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti, izostavljajući ključne odredbe paragrafa 10, koje se odnose na "suštinsku autonomiju" Kosova.

EU se, u tom dokumentu, poziva na paragraf 10 Rezolucije 1244, ali samo na deo u kojem se ističe da ona "dozvoljava generalnom sekretaru da, uz pomoć relevantnih međunarodnih organizacija, osnuje međunarodno civilno prisustvo na Kosovu...".

EU je, međutim, izostavila drugi, ključni deo tog paragrafa koji glasi: "…da bi se stvorila privremena administracija na Kosovu pod kojom bi građani Kosova mogli da uživaju suštinsku autonomiju unutar Savezne Republike Jugoslavije», odnosno Srbije kao zemlje naslednika.

(Tanjug)