
Premijer Srbije Vojislav Koštunica izrazio je uverenje da će aktuelna vlada završiti saradnju sa Haškim tribunalom. Na pitanje da li vlada hoće i može da izruči ratnog lidera bosanskih Srba Ratka Mladića, Koštunica je podsetio na sve što je vlada do sada učinila po pitanju saradnje sa Hagom i kazao da će se "sigurno sve uraditi i da se taj najteži deo završi, da se skine taj kamen sa vrata Srbije".
"U onom trenutku kad se primaknemo ispunjenju te obaveze javnost će biti obaveštena", naveo je Koštunica u intervjuu za novogodišnji trobroj "Blica" i istovremeno odlučno demantovao da je ikada bilo pregovora sa Mladićem.
Koštunica je takodje rekao da je "odnos prema Tribunalu promenjen i shvaćen kao državna obaveza koja se mora ispuniti", kao i da je promenjeno gledanje javnosti na taj problem.
Za 2006. godinu premijer je najavio potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji sa EU u novembru, rešavanje sudbine državne zajednice do leta, kao i usvajanje novog ustava na jesen, nakon čega se "otvara mogućnost novih opštih izbora". On je, medjutim, odbacio mogućnost raspisivanja izbora u jeku pregovora o Kosovu i Metohiji, u toku raspleta odnosa u državnoj zajednici, u vreme zamaha pregovora sa EU i dok aktuelna vlada ima većinu u parlamentu.
Prema Koštuničinoj oceni, problem Kosova i Metohije neće biti rešen do kraja 2006, ali ćemo biti daleko bliže rešenju. On je naveo da se pitanje Kosova mora rešavati uz poštovanje suvereniteta zemlje, rešavanje manjinskog pitanja albanske zajednice kroz suštinsku autonomiju za Kosovo i Metohiju i kroz decentralizaciju, kako bi se posebno zaštitili Srbi na Kosovu.
Principi za resavanje koje će zastupati pregovarački tim Beograda su i horizontalne veze opština sa srpskom većinom, kao i povezivanje tih srpskih zajednica i teritorija na kojima se nalaze srpski manastiri sa Beogradom, dodao je Koštunica. Upitan da li će Beograd prihvatiti i potpisati uslovnu nezavisnost za Kosovo, Koštunica je odgovorio odrečno, dodajući da "nema uslovne nezavisnosti", jer "nezavisnost je nezavisnost".
Koštunica je ocenio i da većina za referendum u Crnoj Gori nije sporna, odnosno da je, kako je naveo, Venecijanska komisija preporučila natpolovičnu većinu ukupnog biračkog tela za izglasavanje promene državne statusa. To je zbog toga, kako je objasnio, jer je reč o "rastakanju države".
"Crna Gora je država članica državne zajednice. Da je samostalna država referendum ne bi bio ni potreban. Kad se deo neke države odvaja onda prosta većina nije dovoljna. To je po meni ne samo pravno pravilo, nego prirodno. Potrebno je više od 50 odsto biračkog tela i to je ono što je Venecijanska komisija rekla", rekao je Koštunica.
"U onom trenutku kad se primaknemo ispunjenju te obaveze javnost će biti obaveštena", naveo je Koštunica u intervjuu za novogodišnji trobroj "Blica" i istovremeno odlučno demantovao da je ikada bilo pregovora sa Mladićem.
Koštunica je takodje rekao da je "odnos prema Tribunalu promenjen i shvaćen kao državna obaveza koja se mora ispuniti", kao i da je promenjeno gledanje javnosti na taj problem.
Za 2006. godinu premijer je najavio potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji sa EU u novembru, rešavanje sudbine državne zajednice do leta, kao i usvajanje novog ustava na jesen, nakon čega se "otvara mogućnost novih opštih izbora". On je, medjutim, odbacio mogućnost raspisivanja izbora u jeku pregovora o Kosovu i Metohiji, u toku raspleta odnosa u državnoj zajednici, u vreme zamaha pregovora sa EU i dok aktuelna vlada ima većinu u parlamentu.
Prema Koštuničinoj oceni, problem Kosova i Metohije neće biti rešen do kraja 2006, ali ćemo biti daleko bliže rešenju. On je naveo da se pitanje Kosova mora rešavati uz poštovanje suvereniteta zemlje, rešavanje manjinskog pitanja albanske zajednice kroz suštinsku autonomiju za Kosovo i Metohiju i kroz decentralizaciju, kako bi se posebno zaštitili Srbi na Kosovu.
Principi za resavanje koje će zastupati pregovarački tim Beograda su i horizontalne veze opština sa srpskom većinom, kao i povezivanje tih srpskih zajednica i teritorija na kojima se nalaze srpski manastiri sa Beogradom, dodao je Koštunica. Upitan da li će Beograd prihvatiti i potpisati uslovnu nezavisnost za Kosovo, Koštunica je odgovorio odrečno, dodajući da "nema uslovne nezavisnosti", jer "nezavisnost je nezavisnost".
Koštunica je ocenio i da većina za referendum u Crnoj Gori nije sporna, odnosno da je, kako je naveo, Venecijanska komisija preporučila natpolovičnu većinu ukupnog biračkog tela za izglasavanje promene državne statusa. To je zbog toga, kako je objasnio, jer je reč o "rastakanju države".
"Crna Gora je država članica državne zajednice. Da je samostalna država referendum ne bi bio ni potreban. Kad se deo neke države odvaja onda prosta većina nije dovoljna. To je po meni ne samo pravno pravilo, nego prirodno. Potrebno je više od 50 odsto biračkog tela i to je ono što je Venecijanska komisija rekla", rekao je Koštunica.
Pridruži se MONDO zajednici.