Sedamnaest evropskih zemalja će od sada izdavati besplatno vize građanima Srbije koji putuju u "šengensku zonu", proizlazi iz poziva koji su uputili Evropska komisija i slovenačko predsedništvo EU u Briselu.

Taj korak se uklapa u "izglede za potpuno ukidanje viza" EU srpskim državljanima i "znak je, takođe, rešenosti cele Evropske unije da podrži evropsko opredeljenje i pripadnost Srbije Evropi".

To se navodi u zajedničkom saopštenju sedamnaest evropskih zemalja koje su podržale poziv Evropske komisije i slovenačkog predsedništva EU, a među njima su Francuska, Slovenija, Nemačka, Austrija, Kipar, Danska, Španija, Estonija, Grčka, Mađarska, Italija, Litvanija, Luksemburg, Slovačka, Švedska i Češka, kao i Norveška.

Te države su saopštile da su uz podršku koju pružaju Srbiji da bi joj pomogle da se približi Evropskoj uniji, odlučile da "u potpunosti iskoriste poziv na fleksibilnost prema Srbiji, koji je uputila Evropska komisija", i da besplatno izdaju vize svim pojedincima koji mogu dobiti "šengenske vize".

Evropska komisija je ocenila da bi ova mera trebalo da dovede do toga da besplatne vize država EU dobije oko 80 odsto srpskih građana, uz posebnu opasku da "većina (srpskih državljana) mlađih od 25 godina odsad može besplatno dobijati vize".

Ambasada Francuske u Beogradu saopštila je da će od danas početi da primenjuje smernice za izdavanje besplatnih viza za građane Srbije, koje su u usvojile 17 evropskih zemalja.

U saopštenju ambasade Francuske se navodi da će primena tih smernica imati i za cilj obezbeđivanje besplatnih viza sa sve osobe mlađe od 25 godina i bližu rodbinu srpskih državljana koji žive u Francuskoj.

Francuski ministar inostranih poslova Bernar Kušner rekao je na konferenciji za štampu u Parizu da je ova odluka donešena na inicijativu njegove zemlje.

"Nadam se da će ovo biti veliko ohrabrenje za Srbe, koji treba da shvate da je njihovo mesto u EU i da nezavisnost Kosova nije za njih poraz, već na protiv, otvaranje mogućnosti da zauzmu svoje prirodno mesto u Evropskoj uniji", izjavio je Kušner novinarima u Parizu.

Francuski šef diplomatije je precizirao da se ova mera nadovezuje na potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju prošlog utorka u Briselu.

On je rekao da je primena sporazuma sa Srbijom uslovljena okončanjem saradnje s Hagom, na zahtev Belgije i Holandije, dok Francuska smatra da su to dve odvojene, mada obe neophodne, stvari.

Holandija i Belgija su zahtevale da SSP ne može da se primenjuje do hapšenja Ratka Mladića i Radovana Karadžića, rekao je Kušner na konferenciji za štampu u Parizu.

"To će biti moguće ako demokrate, a ne nacionalisti pobede" na izborima 11. maja, "iako mi odvajamo ta dva pitanja (S S P i hapšenje haških optuženika)", objasnio je Kušner.

Francuska "ne želi da ova ponuda Srbiji, da jednog dana uđe u EU, bude uslovljena hapšenjem Mladića i Karadzića. To su dve odvojene stvari, a obe su neophodne", objasnio je on francuski stav.

Kušner je rekao da je procena da bi SSP mogao da stupi na snagu do kraja juna, koju su nakon potpisivanja lansirale evropske diplomate, bila proizvoljna i da nema nikakve veze sa krajem slovenačkog predsedavanja EU i preuzimanjem ove funkcije od strane Francuske.

"Nema datuma (kada će sporazum stupiti na snagu). Iako je bilo rečeno krajem juna, to ništa ne znači", rekao je Kušner.
On je naveo da će Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju olakšati primenu evropske misije Euleks, iako "nema direktne veze sa njom".

"(Primena Euleksa) nije politički uslovljena ovim sporazumom, ali ima veze", rekao je Kušner.

"Sve što smiruje tenzije na terenu je jako važno i može da bude odlučujući faktor. Ako dođe do incidenta, što se nadam da se neće desiti, to može da bude odlučujući faktor", rekao je Kušner, dodajući da je na Kosovu već prisutan određeni broj administrativnih i policijskih službenika "Euleksa".

Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić izjavio je da je 17 država "šengenskog prostora" odlukom da ukine takse na vize građanima Srbije poslalo poruku partnerstva.

"Ovo je, nakon Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, dodatno ohrabrenje našoj zemlji. Mi već mesecima govorimo da je jedna od ključnih sloboda upravo sloboda kretanja i da je svojevrsni skandal to što naši građani plaćaju vize", izjavio je Đelić Tanjugu.

Odluka grupe zemalja šengenskog prostora je, prema njegovim rečima, plod višemesečnog lobiranja vlasti Srbije, ali i inicijative Francuske koja je ostale države podstakla da ukinu takse na vize.

Đelić je istakao da je ovo, na neki način, samo privremena mera, jer će, prema njegovim rečima, nakon pobede liste "Za evropsku Srbiju" na predstojećim izborima, EU do kraja godine ukinuti vize za građane Srbije.

"Mi smo prva zemlja Zapadnog Balkana koja je dobila ovakvu privilegiju. Neka to bude podsticaj da ista mera bude primenjena i u ostalim zemljama Zapadnog Balkana. Ponosan sam i srećan što je Srbija prva", istakao je Đelić.



Žak Baro u sredu u Beogradu o uslovima za ukidanje viza

Potpredsednik Evropske komisije Žak Baro u sredu će doputovati u Beograd kako bi srpskim zvaničnicima predstavio tehničke uslove za ukidanje viza građanima Srbije.

Baro će uručiti predsedniku Srbije Borisu Tadiću i potpredsedniku vlade Srbije Božidaru Đeliću mapu puta sa uslovima koje Srbija treba da ispuni za postepeno ukidanje viza za njene građane. Uručenju će prisustvovati i ministar pravde Dušan Petrović.

U Briselu je istaknuto da je reč o "činu poverenja i dobrodošlice srpskim građanima da postanu deo evropske porodice".

Putna mapa osnova je za konačnu liberalizaciju viznog režima EU za srpske građane, što bi moglo da se postigne, prema najavama, do kraja ove ili početkom iduće godine.

Vlada u Beogradu i Evropska komisija prethodno moraju da obave pregovore o zaključenju sporazuma o ukidanju viza, a posle potpisivanja tog sporazuma, prema najavama iz Brisela, ukidanje viza za srpske građane će biti primenjivano postepeno, u toku iduće godine.

Uslovi koje Srbija mora da ispuni da bi liberalizacija viza stupila na snagu, uključuju izdavanje biometrijskih pasoša u skladu sa standardima EU, suzbijanje ilegalne imigracije i sprovođenje sporazuma o readmisiji, odnosno o prihvatanju vraćenih ilegalnih imigranata.

Od vlasti u Beogradu se traži i potpuno siguran nadzor granica, otkrivanje i razbijanje mreža ilegalne imigracije, suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije i terorizma.

Vlasti u Beogradu moraju, pored ostalog, doneti i zakone o sprečavanju finansiranja terorizma i oduzimanju imovine stečene kriminalom,
navodi se u mapi puta.

Plasnik: Liberalizacija viznog režima neće biti "besplatna"

Ministarka inostranih poslova Austrije Ursula Plasnik izjavila je, povodom najave 16 država EU i Norveške o izdavanju besplatnih viza za građane Srbije, da je cilj potpuno ukidanje viza za države zapadnog Balkana, ali je istakla da liberalizacija viznog režima neće biti "besplatna".

Ona je u saopštenju podsetila da je potrebno preduzeti odgovarajuće reforme u oblasti bezbednosti, ističući da je pridržavanje "mape puta", koju će Evropska komisija u predstaviti u Beogradu u obostranom interesu.

Sloboda putovanja je deo celokupne strategije Evropske unije, istakla je austrijska ministarka.

"Mi, pre svega, želimo da mladi ljudi brže, jednostavnije i jeftinijhe mogu da putuju. Ako zajedno prevaziđemo barijere i predstavimo evropske vrednosti pružamo podršku budućim vlastima u stvaranju bolje budućnosti", navela je ona, podsećajući da je olakšanje putovanja podstaknuto izjavom u Salcburgu 2006. godine.

"Zaključenje sporazuma o vizama i readmisiji, kao i počinjanje dijaloga o viznom režimu sa zemljama regiona dokazuju da naša dosledna politika donosi konkretne rezultate", naglasila je Plasnikova, dodajući da put ka slobodi putovanja mora da bude utemeljen postepeno i obazrivo.

"Želimo najpre da umanjimo finansijski teret podnosilaca molbi", rekla je šefica austrijske diplomatije, dodajući da trenutno na Balkanu podnosioci molbe za dobijanje viza moraju da plate 35 evra po zahtevu, a da su naučnici, studenti, umetnici i đaci oslobođeni te takse.

Sloboda putovanja je važan deo naše opšte strategije na Balkanu. Ne sme biti povlastica za pojedine partnere u regionu. Oko toga smo saglasni unutar Regionalnog partnerstva sa Slovenijom, Mađarskom, Češkom, Slovačkom i Poljskom", poručila je ona.

(agencije/MONDO)