Bračni par Alvares optužnica tereti da su se decenijama bavili špijuniranjem u korist komunističke vlasti na Kubi, dokaza i ima i nema.
Bračni par Alvares - Karlos (61) univerzitetski profesor psihologije i Elza (55) službenica na univerzitetu - uhapšeni su u petak u svojoj kući u Majamiju i izvedeni u ponedeljak pred Federalni sud, gde im je pročitana optužnica.
Tužilac Aleksander Akosta izjavio je da su uhapšeni muž i žena prošle godine dobrovoljno dali izjave Federalnom istražnom birou (FBI) o svojim dugogodišnjim kontaktima sa kubanskim Direktoratom za obaveštajne poslove.
"Verujemo da su njihove izjave, zapravo, priznanje", rekao je Akosta, preciziravši da je uhapšeni Karlos špijunirao za Kubu od 1977, a njegova žena od 1982. godine, kao i da su prvo radili odvojeno, a kasnije u paru.
Prema izveštajima agencija, koje se pozivaju na izjave sudija, ne postoji evidencija koja bi ih teretila da su se bavili takozvanim teškim špijuniranjem, što podrazumeva slanje poverljivih vojnih i klasifikovanih informacija. Takodje ne postoji evidencija da su za svoj rad bili plaćeni iz Havane.
Tužilac tvrdi da dokazi postoje
Medjutim, prema rečima tužioca Akoste, postoje dokazi da su njih dvoje na Kubu slali informacije o političkoj situaciji u SAD, o stavovima javnosti, o Kubancima i Amerikancima kubanskog porekla poznatim po opozicionom stavu prema kubanskom predsedniku Fidelu Kastru i da su u svojim kontaktima pomenuli ime "najmanje jednog agenta FBI"."Bilo koja informacija, koju špijun prosledi vladi na Kubi, ugrožava SAD", rekao je Akosta.
Jedan od pomoćnika državnog tužioca Brajan Frejzer naveo je da su uhapšeni Karlos i Elza koristili imena "Dejvid" i "Debora" i da su sa Kubom komunicirali kratkotalasnom radio-vezom po šifriranom sistemu koji su dobili iz Havane, kao i elektronskom poštom.
"Bili su to operativci na visokim pozicijama i veoma dobro obavešteni", rekao je Frejzer.
Grupa od oko 30 ljudi, uključujući četiri Karlosova sina, organizovala je protest pred sudom u Majamiju dok je Karlosu i Elzi čitana optužnica za dela za koja bi mogli da dobiju do deset godina robije.
Majami je poznat kao centar okupljanja kubanskih opozicionara koji su potražili egzil u SAD. Na hiljade Kubanaca prebeglo je u SAD posle revolucije na Kubi 1959. i dolaska Kastra na vlast.
(Tanjug)