• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Sakašvili potpisao primirje s Rusijom

Rusi i dalje drže Gori pod blokadom. Hjuman rajts voč optužuje Moskvu da je bacala kasetne bombe. Medvedev odlikovao zaslužne vojnike. Rajsova stigla u Tbilisi. Sakašvili tvrdi da će se Gruzija boriti do kraja. Humanitarna pomoć UN stiže u Gruziju, ali ne i u Južnu Osetiju.

Gruzijski predsednik Mihail Sakašvili potpisao je u petak sporazum o primirju s Rusijom nakon sukoba oko gruzijske separatističke oblasti Južne Osetije.

"Danas sam potpisao sporazum o primirju", rekao je Sakašvili ispred predsedničke palate u Tbilisiju praćen američkom državnom skeretarkom Kondolizom Rajs.

Gruzijski predsednik je rekao da su Rusi "varvari" koji su mesecima planirali invaziju i okupaciju Gruzije, ali i okrivio Zapad što nije dovoljno snažno reagovao na ranije ruske vojne poteze i zato što Gruziji nije odobreno članstvo u NATO.

"Danas gledamo zlu u oči", kazao je Sakašvili i poručio da se Tbilisi nikada neće pomiriti s ruskom okupacijom dela gruzisjke teritorije.

Kondoliza Rajs je navela da je ruski predsednik Dmitri Medvedev takođe potpisao sporazum i da ruske trupe sada moraju da napuste Gruziju kako je predviđeno sporazumom postignutom uz posredovanje Francuske.

"Naš najhitniji zadatak danas je trenutno i mirno povlačenje ruskih oružanih snaga i povratak tih snaga u Rusiju", rekla je Rajsova novinarima nakon razgovara sa Sakašvilijem.

"Ruske snage treba hitno da napuste Gruziju", poručila je Rajsova dodajući: "Nije ovo 1968".

Navodeći da je Gruzija bila napadnuta, ona je ocenila da je "ruski napad na Gruziju imao duboke implikacije i da će imati duboke implikacije po odnose (Rusije) sa susedima i svetom".

Državna sekretarka SAD je rekla da će komplikovanija pitanja poput statusa dve gruzijske separatističke oblasti, Abhazije i Južne Osetije, i ruskog pristustva u njima, biti kasnije raspravljana.

Rajsova je kazala da je ključna stvar dovođenje posmatrača koji treba da nadziru sporazum o prekidu vatre. Prema njenim rečima, finski šef diplomatije Aleksandar Stub, čija zemlja trenutno predsedava OEBS-om, dao je garancije da bi međunarodni posmatrači mogli da stignu za nekoliko dana.

Ona je upozorila da humanitarna pomoć koja stiže u Gruziju ne sme biti ometana i dodala da će kada se stabilizuje bezbednosna situacija u Gruziji odmah početi rekonstrukcija.

Rajsova je u petak doputovala u gruzijsku prestonicu nakon što se prethodno u Parizu sastala s francuskim predsednikom Nikolom Sarkozijem.

Ruske trupe blokiraju Gori

Ruske trupe nastavljaju da blokiraju prilaz strateški ključnom gradu Goriju u Gruziji, produbljujući tako sumnje u poštovanje sporazuma o njihovom povlačenju.

Prema sporazumu o prekidu vatre, ruske snage treba da se povuku na pozicije na kojima su bile pre nego što su prošlog četvrtka počele borbe u Južnoj Osetiji. Iako se Gori nalazi van teritorije otcepljene Južne Osetije, ruska vozila su blokirala jutros put koji vodi u grad.

Portparol gruzijskog Ministarstva unutrašnjih poslova je potvrdio da ruskih trupa nema u gradu Kutaisiju, drugom po veličini u Gruziji. Mediji su izvestili da je ruska vojska tokom noći krenula u tom pravcu.

Istovremeno organizacija "Hjuman rajts voč" saopštila je da je prikupila dokaze da su ruski ratni avioni koristili kasetne bombe u napadima na civilne oblasti u Gruziji. Ova organizacija čije je sedište u Njujorku je u izveštaju navela da je od ruskih kasetnih bombi poginulo najmanje 11, a ranjeno na desetine civila u gradu Goriju, kao i u selu Ruisi.

Rusko ministarstvo odbrane, međutim, demantovalo je ove tvrdnje, prenosi ruska agencija Itar-Tass

I dok Gruzija očekuje da svet izvrši pritisak na Moskvu da povuče vojsku, predsednik Rusije Dmitrij Medvedev potpisao je ukaz o nagrađivanju vojnika koji su učestvovali u borbama.

Tako su zvanje heroja Rusije dobila dva oficira za služenje u Severnokavkaskom regionu.

Ordenom hrabrosti nagrađeno je osam vojnika i oficira, Georgijevskim krstom 4. stepena 11, Ordenom za zasluge za otadžbinu 2. stepena jedan i Medaljom Žukova jedan vojnik.


Sakašvili: Borićemo se do kraja

Gruzijski predsednik Mihail Sakašvili izjavio je da će Gruzija "ne samo sačuvati državnost već i izbaciti ruske snage van Gruzije po svaku cenu", kao i da ne nemerava da ide ni na kakve kompromise sa "Putinovim režimom".

Tvrdeći da se Rusija spremala da proguta Gruziju, Sakašvili je u intervjuu ruskom dnevniku "Komersant" rekao da se Gruzija nikada neće složiti da da nijedan santimetar svoje teritorije "ni Rusiji ni nikom drugom" i "boriće se do kraja".

"Mi ne nameravamo sa Rusijom da vodimo pregovore o našoj teritorijalnoj celovitosti", rekao je predsednik Gruzije, dodajući da može da se razgovara samo o povlačenju ruske vojske.

Sakašvili je, takođe, odbacio tvrdnje Južne Osetije i Rusije da je tokom sukoba od 8. avgusta poginulo 2.000 ljudi, "jer je Rusija za nekoliko dana evakuisala sve žene i decu", a gruzijska vojska "praktično nije stupala u kontakt sa civilima".

Sva sela bila su prazna, a ako je ko i ostao u Ćinvaliju, jedino od čega je mogao poginuti je ruska avijacija, tvrdi gruzijski predsednik.

Gruzija je ocenila sinoć da plan EU u šest tačaka o okončanju sukoba sa Rusijom obezbeđuje osnove za pregovore koje bi trebalo da vode Ujedinjene nacije.

Tbilisi traži od Rusije puni i efektivni prekid vatre, budući da ga Gruzija već primenjuje, i dodao da Moskva mora da okonča okupaciju gruzijske teritorije, a da Južna Osetija i Abhazija mora da budu demilitarizovane uz međunarodne garancije. Gruzija takođe traži da sva ta pitanja budu razmarana pod okriljem UN.




Pomoć stiže u Gruziju, ali ne i u Južnu Osetiju

Ujedinjene nacije i Crveni krst uputile su na stotine tona humanitarne pomoći Gruziji, ali za upućivanje pomoći Južnoj Osetiji moraju da budu uspostavljeni bolji bezbednosni uslovi, saopštile su danas te dve međunarodne orgnaizacije.

Ruske, južnoosetijske i gruzijske vlasti dale su zeleno svetlo Mejdunarodnom komitetu Crvenog krsta (MKCK) da uđe u ugroženo područje, ali on čeka čvršće garancije, naveo je Rojters.

"Spremni smo da krenemo u bilo koje vreme i iz Severne Osetije i iz gruzijske prestonici Tbilisija", izjavila je portparol MKCK Ana Nelson na konfernciji za novinare u Ženevi.

"Krenućemo čim dobijemo bezbednosne garancije i uverimo se da je sigurno", dodala je ona.

Crveni krst je u Gruziju do sada dopremio 100 tona humanitarne pomoći, a još 45 tona bi trebalo da stigne danas.

Generalni sekretar UN Ban Ki-mun juče je upozorio na humanitarnu situaciju i bezvlašće u delovima Gruzije, posebno u Južnoj Osetiji i regionu oko grada Gori.

"Za nas je važno samo pitanje pristupa - potpunog i slobodnog - prema Južnoj Osetiji, regionu oko Gorija i lukama", izjavila je portparol Kancelarije UN za koordinaciju humanitarnim poslovima Elizabet Birs.


UNHCR je tokom ove nedelje dopremio više od 100 tona pomoći Gruziji, dovoljne za zadovoljenje potreba više od 50.000 ljudi.

(agencije/MONDO)

Komentari 0

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

special image