Mnogi svetski intelektualci, medju kojima su Noam Čomski i nobelovci Džon Kuci i Harold Pinter, potpisali su peticiju za spas iračkih intelektualaca, nad kojima se, kako stoji u apelu, sprovodi sistemska likvidacija. Kao najodgovornije za takvu situaciju potpisnici peticije označili su SAD i zemlje koje podržavaju njenu totalitarnu politiku prema Iraku.
"Više od 250 akademskih gradjana je ubijeno, više stotina ih je nestalo, a hiljade beže iz zemlje strahujući za svoj život", navodi se u apelu koji prenose agencije, i naglašava da će to imati dalekosežne posledice na budućnost Iraka.
Do sada još niko nije osumnjičen ili doveden u vezu s tim ubistvima, a ubijaju se intelektualci nezavisno od pola ili struke – medju ubijenima su profesori geografije, istorije i prirodnih nauka.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, čak 84 odsto iračkih visokoškolskih institucija je spaljeno, opljačkano ili uništeno, a nekada je irački obrazovni sistem bio medju najboljima u regionu. Takva je situacija, navodi se u apelu, odraz okupacije Iraka: katastrofa zapanjujućih razmera širi se u okruženju prihvatanja kriminala.
Potpisnici apela smatraju da odgovornost leži na Sjedinjenim Američkim Državama, koje bi trebale štititi iračke gradjane, uključujući i intelektualce.
Novinar Robert Fisk je još 2004. godine javlja iz Iraka da univerzitetski radnici smatraju da se sprovodi kampanja čišćenja Iraka od intelektualaca, kako bi se uništio irački kulturni identitet. Taj proces je, naglašavao je Fisk, započeo kada je američka vojska ušla u Bagdad.
Peticija predstavlja pokušaj da se prekine tišina zapadnih medija o tragičnim dogadjajima u Iraku, a traži se i pokretanje nezavisne medjunarodne istrage o ubistvima intelektualaca.
"Svetska akademska i intelektualna zajednica mora hitno da deluje da bi se spasili životi kolega u Iraku", ističe se u apelu, koji je pokrenuo Briselski tribunal u saradnji sa mnogim svetskim organizacijama.
(MONDO)
"Više od 250 akademskih gradjana je ubijeno, više stotina ih je nestalo, a hiljade beže iz zemlje strahujući za svoj život", navodi se u apelu koji prenose agencije, i naglašava da će to imati dalekosežne posledice na budućnost Iraka.
Do sada još niko nije osumnjičen ili doveden u vezu s tim ubistvima, a ubijaju se intelektualci nezavisno od pola ili struke – medju ubijenima su profesori geografije, istorije i prirodnih nauka.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, čak 84 odsto iračkih visokoškolskih institucija je spaljeno, opljačkano ili uništeno, a nekada je irački obrazovni sistem bio medju najboljima u regionu. Takva je situacija, navodi se u apelu, odraz okupacije Iraka: katastrofa zapanjujućih razmera širi se u okruženju prihvatanja kriminala.
Potpisnici apela smatraju da odgovornost leži na Sjedinjenim Američkim Državama, koje bi trebale štititi iračke gradjane, uključujući i intelektualce.
Novinar Robert Fisk je još 2004. godine javlja iz Iraka da univerzitetski radnici smatraju da se sprovodi kampanja čišćenja Iraka od intelektualaca, kako bi se uništio irački kulturni identitet. Taj proces je, naglašavao je Fisk, započeo kada je američka vojska ušla u Bagdad.
Peticija predstavlja pokušaj da se prekine tišina zapadnih medija o tragičnim dogadjajima u Iraku, a traži se i pokretanje nezavisne medjunarodne istrage o ubistvima intelektualaca.
"Svetska akademska i intelektualna zajednica mora hitno da deluje da bi se spasili životi kolega u Iraku", ističe se u apelu, koji je pokrenuo Briselski tribunal u saradnji sa mnogim svetskim organizacijama.
(MONDO)
Pridruži se MONDO zajednici.