Nakon raspada Sovjetskog Saveza, u Ukrajini je bilo oko 5.000 nuklearnih bojevih glava, pa su Ukrajinci bili treća nuklearna sila sveta, nakon Rusije i SAD.

Ali, Ukrajina nije imala tehnologiju, odnosno nikakav moderan način da te nuklearne glave i lansira, a ni novac da ih održava.

Kako bi zadržali dobre odnose sa Rusima, jednostavno su im predali većinu nuklearnog oružja, a ostatak su uništili i prodali delove.

Porošenko: NATO, šaljite brodove!

Prema podacima ukrajinskog Ministarstva odbrane, oružane snage broje 250.000 ljudi.

Istovremeno, u ruskoj vojsci je, prema gruboj proceni zapadnih izvora, 1,9 miliona ljudi.

NAPETO: Ruski minolovac ide ka Azovskom moru

Tokom vlasti Vladimira Putina Rusija je postala najveća tenkovska sila, pa vojni analitičari procenjuju da Rusi imaju oko 20.000 tenkova.

undefined ratno stanje

Rusija samo u Crnom moru ima desetine ratnih brodova, a idućih meseci trebalo bi da dobije još 26 novih.

Analitičari procenjuju da Ukrajina ni na koji način nije spremna za sukob sa Rusima na moru, te da bi eventualni ruski desant na azovsku obalu prošao bez ozbiljnog otpora.

Prema najnovijim procenama, cela ukrajinska avijacija raspolaže sa 17 aviona "Su-27", te 21 "mig 26 falkerom", koji poredi sa američkim "F-16".

Tu je i 13 aviona za napade na zemaljske ciljeve "Su-25", desetak nadzvučnih bombardera "Su-24", te 46 aviona "L-39", koji su namijenjeni obuci, ali mogu obavljati i borbene zadatke.

Prema procenama američkih vojnih stručnjaka, Rusi imaju 141 bombarder, 420 lovaca, 345 lakih bombardera-lovaca, 215 jurišnih aviona, 32 aviona za nadzor, te 22 komandna aviona.

Do otvorenog rata neće doći jer je svima jasno da Ukrajina u njemu nema nikakvih šansi, napominju vojni i analitički portali.

Na direktnu pomoć NATO-a Ukrajina ne može da računa zato što nije član Alijanse, ali, bez obzira na to, mnoge članice ne žele nikakve ratne sukobe sa Rusima i teško bi bilo postignuto ikakvo jedinstvo oko toga.

Ukrajina je uvela ratno stanje u više svojih regija i tvrdi da Rusi gomilaju oružje i vojsku za napad, dok Moskva demantuje takve navode i poručuje da iza svega stoji želja ukrajinskog lidera Petra Porošenka da dođe do drugog predsedničkog mandata.