
Francuska ministarka pravde Rašida Dati najavila je danas reformu u sklopu koje je predviđeno i krivično gonjenje maloletnika od 12. godine, što su sindikati pravnika i vaspitači ocenili kao "reakcionarno" zakonsko rešenje.
Prema sadašnjem zakonu starosna granica za krivično gonjenje je 13 godina.
U Evropi je ta granica u proseku 14 godina, osim u Velikoj Britaniji gde je moguće da se u zatvor pošalju i desetogodišnjaci.
Dati je odobrila i predlog komisije koja je razmatrala tu reformu, prema kome policija može da ispituje maloletnike mlađe od 12 godina, "uz sve garancije koje zahtevaju njihove godine".
Ona se slaže i sa osnivanjem posebnog suda za maloletnike, kao i sa merom po kojoj višestrukim prestupnicima od 16 do 18 godina može da bude suđeno kao odraslima.
Dati je predložila te mere uprkos brojnim kritikama i upozorenjima stručnjaka o povećanom broju samoubistava maloletnika u zatvorima.
Ona je kao argumente za te mere navela da je maloletnička delikvencija porasla sa oko 100.000 u 1990. godini na oko 200.000 u 2007. godini.
Sociolozi, međutim, tvrde, da su u pitanju sitni prestupi, koji su povezani sa lošijim ekonomskim i socijalnim prilikama. Prema njima, broj ozbiljnih prestupa je u padu.
Levo orijentisani sindikat pravnika istakao je da se radi "o reakcionarnoj i represivnoj viziji" dok je reprezentativni sindikat vaspitača najavio štrajk protiv tih reformi.
Sadašnji predsednik Nikola Sarkozi je 2005. godine, dok je bio na čelu Ministarstva unutrašnjih poslova, najavio oštrije mere prema maloletnim delikventima.
U to vreme je bilo više nereda u francuskim predgrađima u kojima je učestvovao veliki broj maloletnika.
(Tanjug, na slici: Rašida Dati i Nikola Sarkozi)
Prema sadašnjem zakonu starosna granica za krivično gonjenje je 13 godina.
U Evropi je ta granica u proseku 14 godina, osim u Velikoj Britaniji gde je moguće da se u zatvor pošalju i desetogodišnjaci.
Dati je odobrila i predlog komisije koja je razmatrala tu reformu, prema kome policija može da ispituje maloletnike mlađe od 12 godina, "uz sve garancije koje zahtevaju njihove godine".
Ona se slaže i sa osnivanjem posebnog suda za maloletnike, kao i sa merom po kojoj višestrukim prestupnicima od 16 do 18 godina može da bude suđeno kao odraslima.
Dati je predložila te mere uprkos brojnim kritikama i upozorenjima stručnjaka o povećanom broju samoubistava maloletnika u zatvorima.
Ona je kao argumente za te mere navela da je maloletnička delikvencija porasla sa oko 100.000 u 1990. godini na oko 200.000 u 2007. godini.
Sociolozi, međutim, tvrde, da su u pitanju sitni prestupi, koji su povezani sa lošijim ekonomskim i socijalnim prilikama. Prema njima, broj ozbiljnih prestupa je u padu.
Levo orijentisani sindikat pravnika istakao je da se radi "o reakcionarnoj i represivnoj viziji" dok je reprezentativni sindikat vaspitača najavio štrajk protiv tih reformi.
Sadašnji predsednik Nikola Sarkozi je 2005. godine, dok je bio na čelu Ministarstva unutrašnjih poslova, najavio oštrije mere prema maloletnim delikventima.
U to vreme je bilo više nereda u francuskim predgrađima u kojima je učestvovao veliki broj maloletnika.
(Tanjug, na slici: Rašida Dati i Nikola Sarkozi)
Pridruži se MONDO zajednici.