Evropski lideri, okupljeni u Berlinu, saglasni su kada je reč o težini finansijske krize i potrebi da se regulišu sva finansijska tržišta, uključujući privatne, takozvane hedž fondove.

Lideri vodećih evropskih ekonomija rekli su da je za sadašnju finansijsku krizu potrebno globalno rešenje i da je neophodno da međunarodne institucije, poput Međunarodnog monetarnog fonda, imaju veću ulogu i spreče zemlje da upadnu u teškoće u kojima se sada nalaze, preneo je BBC.

Britanski premijer Gordon Braun je izjavio da bi MMF trebalo da raspolaže fondom od najmanje 500 milijardi dolara kako bi intervenisao u sličnim situacijama u budućnosti.

On je rekao da su zabeležena najveća smanjenja kamata na zajmove, a da će veliki stimulansi bankovnom sistemu omogućiti bankama da ponovo odobravaju zajmove firmama.

Nemački kancelar Angela Merkel rekla je da su politički lideri suočeni sa velikom međunarodnom krizom, dok je britanski premijer Braun upozorio na opasnost od pribegavanja protekcionističkim merama u teškoj ekonomskoj klimi poput sadašnje.

"Suočavamo se sa izuzetnom međunarodnom krizom kakvu nismo imali decenijama, po pitanju finansijskih tržišta i globalne ekonomije. Verujemo da se samo zajedničkim naporima ona može rešiti", rekla je Merkelova.

Prema njenim rečima, zvaničnici EU su se okupili sa "zajedničkim ciljem da se vrati poverenje u tržišta" a svi neophodni detalji biće sadržani u akcionom planu.

Nemačka kancelarka je najavila da će lideri EU u narednoj nedelji razgovarati i o autoindustriji i konkurenciji.

Cilj sastanka je bio, kako je preno Radio Dojče velem zauzimanje zajedničkog stava o boljoj kontroli međunarodnih finansijskih tržišta.

Reč je pre svega o usvajanju novih propisa za poslovanje krajnje spekulativnih hedž fondova, o strožoj kontroli agencija za procenu boniteta i o sprečavanju protekcionističkih tendencija u svetskoj trgovini.

Razgovor u nedelju bio je priprema sastanka na vrhu Grupe 20 u Londonu 2. aprila, koja okuplja dvadeset industrijski najrazvijenijih zemalja sveta i zemalja na putu ubrzanog razvoja.

Domaćini današnjeg sastanka su kancelarka Angela Merkel i ministar finansija Per Štajnbrik, a učestvovali su i predsednici država ili vlada iz Francuske, Velike Britanije, Italije, Španije i Luksemburga i Češke, kao predsedavajuće EU.

U subotnjoj video poruci kancelarka Merkel je rekla da više ne bi smelo biti nikakvih "belih mrlja", pod čim podrazumeva neregulisane oblasti poslovanja na svetskim finansijskim tržištima. Ministar finansija Štajnbrik zalaže se za maksimalnu transparentnost na tim tržištima.

U dokumentu pripremljenom za sastanak na vrhu naglašava se i značaj stvaranja finansijskih rezervi za vremena kriza.

Reč je u tome da u vremenima uspona banke stvore sopstvene rezerve kapitala koji bi koristile u periodima privrednih kriza. Na taj način bi se smanjile posledice cikličnih kretanja konjunkture.

Francuski predsednik Nikola Sarkozi izjavio je uoči sastanka u Berlinu da očekuje dogovor od dalekosežnog značaja u borbi protiv krize i da ne sme biti „trulih kompromisa“. Sarkozi je istovremeno branio odluku Pariza da pomogne sopstvenu automobilsku industriju i rekao da je to učinjeno, jer EU nije bila u stanju da zajednički nešto učini.

Zvaničnici su rekli da će dokument sa samita pre objavljivanja pogledati članice EU koje nisu bile prisutne na skupu u Berlinu.

Grupa 20 iznela je u novembru agendu od 47 tačaka za borbu protiv ekonomske krize, a skupu u aprilu treba da prisustvuju i američki predsednik Barak Obama i lideri industrijski razvijenih zemalja, među kojima i Kine, Indije i Brazila.

(agencije/MONDO)